Inozemna trgovina
Ovisnost o Kini manja od očekivane?
Pojedinačne tvrtke posebno ovise o poslovanju u Kini.
Ali koliko je njemačka industrija općenito ovisna o Kini? Nova studija daje iznenađujuće odgovore.
Dok velike njemačke korporacije poput Volkswagena ili BASF-a već uvelike ovise o svom poslovanju u Kini ili ga žele dodatno proširiti, stvari mogu biti sasvim drugačije za druge tvrtke. Čak i kada se promatraju različiti sektori, postoje velike razlike kada je riječ o ovisnosti o inputima iz Narodne Republike. To je rezultat nedavnog istraživanja Njemačkog ekonomskog instituta (IW).
Kölnski su ekonomisti u svom “empirijskom popisu” ispitali “ovisnost pojedinih grana industrije o Kini”.
Iznenađujući rezultat
Pogled na ovisnost o Srednjem kraljevstvu (Reich der Mitte) oblikovan je u javnoj percepciji prije svega situacijom pojedinih tvrtki. U slučaju kemijskih tvrtki kao što je Covestro (slika članka), Kina čini posebno veliki udio u prodaji od oko 20 posto, a za proizvođače automobila kao što je Volkswagen, Kina čini više od trećine poslovanja. Vrijednost je još veća za tehnološku tvrtku Aixtron: dobavljač opreme za industriju poluvodiča sa sjedištem u Aachenu ostvaruje više od polovice svoje prodaje u Tajvanu i Kini.
Međutim, gledajući njemačku industriju u cjelini, ovisnost o Srednjem kraljevstvu znatno je manja, izračunali su kölnski ekonomisti. Samo oko 6,6 posto svih stranih veleprodajnih opskrba dolazilo je iz Kine u prosjeku za industriju 2020. “Ako uključite sve domaće inpute”, prema iznenađujućem rezultatu IW studije, “kineski udio u svim domaćim i stranim inputima je 2,2 posto u prosjeku za industriju.”
Japan i SAD mnogo ovisniji
S druge strane, japanska industrija puno više ovisi o Kini nego o njemačkoj. Kineski udio u svim stranim inputima u istočnoazijskom susjedu Narodne Republike iznosi gotovo 20 posto. “Rusija (16,5 posto), SAD (13,9 posto) i Češka (11,8 posto) također imaju dvoznamenkaste udjele u industrijskom prosjeku među jedanaest industrijaliziranih zemalja koje se ovdje razmatraju”, pišu autori studije IW Berthold Busch i Jürgen Matthes , i Samina Sultan.
“Sve u svemu, Kina je važna kao dobavljač i kupac preliminarnih usluga za njemačku industriju, ali ne u pretjeranoj mjeri”, njihov je iznenađujući zaključak.
Kao što pokazuje primjer dobavljača čipova Aixtron, ovisnost o Kini u elektroničkoj industriji posebno je velika. Ovisno o poduzeću, Kina je presudna za cjelokupno poslovanje bilo kao dobavljač ili kao prodajno tržište. U godinama prije pandemije njemačka grupacija poluvodiča Infineon povećala je svoj udio u prodaji u Narodnoj Republici i Tajvanu na gotovo 40 posto. Međutim, nakon ruskog napada na Ukrajinu i stalnih vojnih prijetnji Pekinga Tajvanu, ovdje je došlo do preispitivanja i fokus na druge dobavljače i prodajna tržišta za njemačku industriju u punom je zamahu.
Posebno ovisi o baterijama i rijetkim zemljama
Ravnatelj Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol strahuje da bi nakon odustajanja od ruskih sirovina Europa mogla postati ovisna o novim izvorima. “Bila je pogrešna energetska politika oslanjati se na samo jednu zemlju toliko dugo kada je riječ o strateški važnom izvoru energije poput plina”, rekao je, misleći na Rusiju. “Ako sada pogledamo obnovljive izvore energije, vidimo sličnu sliku”: oko 70 posto svih baterija za električne automobile proizvodi se u Kini. Energetski stručnjak rekao je za Handelsblatt da Europa mora pronaći nove dobavljače i sama krenuti u proizvodnju kritičnih minerala.
Njemačka je također izuzetno ovisna o Narodnoj Republici za rijetke zemlje: dvije trećine ovih željenih metala nedavno je došlo iz Srednjeg Kraljevstva. “Za neke od rijetkih zemalja, udio uvoza s Dalekog istoka bio je znatno veći”, navodi se u aktualnom izvješću Saveznog zavoda za statistiku. 94,4 posto metala skandijuma i itrija uvezeno je iz Kine.
Izvor: dw(.)de
