Planovi njemacke Vlade
Što bi trebalo pomoći protiv nedostatka kvalificiranih radnika
N&P:D.A.
U Njemačkoj postoji ogroman nedostatak kvalificiranih radnika – u gotovo svim područjima.
Savezna vlada želi poduzeti protumjere. Bundestag sada raspravlja o planovima.
Koliki je problem – i što bi trebalo pomoći protiv njega?
Koliki je nedostatak strucnog osoblja?
Do 2026. savezna vlada očekuje manjak kvalificirane radne snage od oko 240.000 ljudi. Prema izračunima Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), do 2035. godine radnika će biti čak više od sedam milijuna manje.
No, problem je već velik: prošlotjedno istraživanje Udruge njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pokazuje da više od polovice anketiranih tvrtki ne može popuniti radna mjesta, barem djelomično, jer nedostaje radnika.
Trenutno je nepopunjeno oko dva milijuna radnih mjesta.
Zbog toga se gubi dodana vrijednost od gotovo 100 milijardi eura.
Manjak je posebno velik u pružateljima zdravstvenih i socijalnih usluga te u logističkoj industriji.
U ugostiteljstvu je nedostatak osoblja doveo do ograničene ponude i skraćenog radnog vremena. Nedostatak je također velik u područjima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije – važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih tvrtki su ugroženi, navodi DIHK.
Kadrovski jaz također raste u upravi i općinskim poduzećima. Prema istraživanju konzultantske tvrtke PwC, do 2030. godine nedostajat će najmanje milijun kvalificiranih radnika.
Zašto nema dovoljno kvalificiranih radnika?
Važan razlog: baby boomeri od sredine 1950-ih nadalje postupno se povlače iz radnog života – baby boomeri polako odlaze u mirovinu.
Prema Saveznoj vladi, to ima dvostruki učinak na situaciju kvalificiranih radnika: radna mjesta koja se uprazne ne mogu se popuniti dovoljnim brojem nižeg osoblja. A zbog društva koje stari i zahtijeva više skrbi, potrebno je više stručnjaka, primjerice u području zdravstva, skrbi i socijalne skrbi.
DEMOGRAFIJA – DIGITALIZACIJA – DEKARBONIZACIJA
Uz primjetno starenje društva, još dva velika društvena trenda igraju ulogu u digitalizaciji i energetskoj tranziciji. Zahtijevaju nove vještine i osoblje. Savezna vlada govori o “tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji.
Kratkoročno gledano, Corona kriza također je pogoršala nestašicu. Mnogi kvalificirani radnici u ugostiteljstvu i uslužnom sektoru morali su biti otpušteni i sada se više ne vraćaju.
Što savezna vlada namjerava?
Savezna vlada svojom strategijom za kvalificiranu radnu snagu želi poboljšati okvirne uvjete za poduzeća, poduzeća i javne uprave. Dokument od 39 stranica sastavljen je u rujnu, a plan je odobren od strane vlade sredinom listopada.
Središnji dio paketa mjera je više mogućnosti za osposobljavanje i daljnje obrazovanje, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, fleksibilni prijelazi u mirovinu i lakše useljavanje.
Što bi se trebalo promijeniti s imigracijom?
Među ostalim, planovi Semafor koalicije predviđaju i uvođenje kartice mogućnosti na temelju bodovnog sustava za traženje posla osobama iz zemalja izvan EU s inozemnom stručnom spremom od najmanje dvije godine. Kriteriji odabira uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, dob i povezanost s Njemačkom.
Prilikom izdavanja radne vize potrebno je više pažnje posvetiti radnom iskustvu. Kvalifikacije stečene u zemlji podrijetla ne moraju nužno biti priznate prije ulaska. Vlada je krajem studenog donijela prijedlog zakona o tome.
Što bi trebalo promijeniti u srednje strucnoj obuci (Ausbildung)?
Zaposlenici u Njemačkoj trebali bi moći ići na plaćenu obuku. Osim toga, prema ministru rada Hubertusu Heilu, novi zakon o daljnjem usavršavanju daje jamstvo za školovanje za mlade ljude. Svake godine oko 45.000 učenika napušta školu bez diplome. U budućnosti će se morati iskoristiti svi domaći potencijali, rekao je Heil. Nacrt zakona bi trebao biti razmatran u saveznoj vladi u narednim tjednima i pokrenut.
Kakvu ulogu ima mirovina?
Rješenje za nedostatak kvalificiranih radnika moglo bi biti i pitanje umirovljenja. Kancelar Olaf Scholz pokrenuo je raspravu o tome u prosincu. Želi da manje ljudi ide u mirovinu prije nego što dosegnu normalnu dob za umirovljenje. Scholz također vidi “potencijal za povećanje” udjela žena na tržištu rada.
Prema izračunima Saveznog instituta za populacijska istraživanja, sve više ljudi u Njemačkoj odlazi u prijevremenu mirovinu. Prema tome, mnogi napuštaju tržište rada u dobi od 63 ili 64 godine – dakle znatno prije standardne dobi za odlazak u mirovinu.
Kakve su reakcije iz gospodarstva?
Iznad svega, pozdravljaju se planovi za lakše useljavanje. “Potrebni su nam ljudi koji će nam pomoći da održimo naš prosperitet u ovoj zemlji”, izjavio je predsjednik Poslodavca Rainer Dulger.
Za Središnju udrugu njemačke građevinske industrije, kartica mogućnosti i lakše useljavanje za iskusne stručnjake bili bi “važni temelji za zapošljavanje kvalificiranih radnika u građevinarstvu”. Podršku su izrazile i druge udruge. Kritički se gleda na planove za daljnje usavršavanje. Sve dok se ne razjasni financiranje, zamjena odsutnog radnika i pitanje povratka na posao, takav zakon se ne može donositi sa srednjim poduzećima, smatra direktor Federalnog udruženja srednjih poduzetnika , Markus Jerger.
Njemački savez sindikata u priopćenju je istaknuo da “duže radno vrijeme, viša dob za odlazak u mirovinu i sveobuhvatno pojačano zapošljavanje radnika iz inozemstva” ne bi trebali smanjiti pritisak na tvrtke. Umjesto toga, morali bi osigurati bolje uvjete rada i obuke.
Što kritizira oporba?
Gospodarsko krilo Unije predstavilo je alternativni nacrt strategije savezne vlade za kvalificiranu radnu snagu. Planovi semafora za zapošljavanje stranih kvalificiranih radnika “potrošili bi resurse i stvorili novu birokraciju”, navodi se u dokumentu SME and Economic Union koji je dostupan novinskoj agenciji dpa. Postoje bolje mogućnosti za ciljanu kontrolu imigracije radne snage.
Čelnica zastupničkog kluba AfD-a Alice Weidel govorila je o “labavim pravilima, nedostatku kontrole i najizdašnijim socijalnim beneficijama od svih zemalja EU”, koji prvenstveno privlače “siromašne migrante”.
Ni ljevica rješenje problema ne vidi u zapošljavanju radnika iz inozemstva. Susanne Ferschl, zastupnica njemačkog Bundestaga, objasnila je da je uzrok širenje niskih plaća i loših uvjeta rada. Potreban je prije svega “viši kolektivni ugovor, proširenje kontrole minimalne plaće ili zabrana rada na određeno vrijeme i neutemeljena ograničenja”.
Izvor: tagesschau(.)de
