Savjetnik / Pogođeni uznemiravanjem na poslu
Što pomaže kod zlostavljanja na poslu?
Oni koji su žrtve zlostavljanja na poslu često dožive drastičnu krizu i od nje se mogu čak i razboljeti.
To nitko ne mora prihvatiti. Ali prvi korak nije uvijek lak.
Neprijateljski, uznemirujući, klevetajući: maltretiranje može ugroziti zdravlje i posao pogođenih. Teoretski, može pogoditi svakoga i svakoga. U anketi koju je proveo Yougov u ožujku 2021., gotovo trećina (29 posto) od 2000 ispitanika izjavila je da su i sami iskusili zlostavljanje na poslu. Žene su stoga češće (35 posto) od muškaraca (22 posto).
Zlostavljanje na radnom mjestu može se manifestirati na mnogo različitih načina
“Postoji, na primjer, rasističko omalovažavanje zaposlenika u grupi za chat tvrtke”, kaže Gert Groppel iz odjela za pravnu zaštitu Saveza njemačkih sindikata (DGB) u Potsdamu. Ili su članovi tima poništeni prije ostalih, degradirani i obasuti prijekorima ili opomenama. “Događa se i da zaposlenici u nazočnosti svojih nadređenih istaknu navodnu tehničku neadekvatnost kolege”, kaže Groppel.
Bilo riječima, djelima ili izgledom: “Pogođena osoba kreće se u neprijateljskom okruženju na poslu i biva napadnuta”, kaže Nathalie Oberthür, specijalizirana odvjetnica za radno pravo. Uvreda riječima i dalje je očit napad. Ali postoji i subliminalno maltretiranje. “To je slučaj, na primjer, kada žena svakih pola sata otvori prozor, iako zna da joj se kolegica stalno smrzava i sama izađe iz sobe dok se prozračuje”, kaže Oberthür.
Tko koga maltretira? Od šefovanja do kadroviranja – kobne posljedice za žrtve
Zlostavljanje može doći s različitih strana i ne događa se samo između zaposlenika. Ako nadređeni maltretiraju, govori se o “šefovanju”. Postoji i suprotan slučaj. Ako momčad napada menadžera, “dolazi do takozvanog kadroviranja”, kaže Gert Groppel. Prema njegovim riječima, maltretiranje zaposlenika od strane kupaca može biti i maltretiranje.
Osobne posljedice za pogođene često su fatalne. Prema DGB-u, žrtve napade i uznemiravanje često doživljavaju kao drastičnu krizu. Svakim napadom doživljavaju novo poniženje. Posljedice mogu biti lupanje srca, nesanica, nervoza, nedostatak koncentracije, kao i glavobolje i bolovi u trbuhu.
Dugoročno, može doći do depresije ili trajnih promjena osobnosti. Osim zdravstvenih problema prijete i profesionalni nedostaci. Na primjer, ako netko radi nedovoljno jer tim namjerno prešućuje važne informacije, kaže Oberthür.
“Zlostavljaju me” – što mogu učiniti žrtve nasilja?
Pogođenima često nije lako sami izaći iz “začaranog kruga zlostavljanja”, piše u brošuri o toj temi Savezni institut za zaštitu na radu (BAUA). Međutim, posebno u ranim fazama, još uvijek možete najviše postići samopomoći – kao što je razjašnjavajući razgovor.
Groppel savjetuje da se općenito ne vjeruje da će se problem jednog dana riješiti sam od sebe. Bolje je djelovati što je prije moguće. Incidenti u kojima se netko osjeća zlostavljanim trebaju biti detaljno dokumentirani: “Dnevnik zlostavljanja može biti koristan ovdje.” Bilježi počinitelja, svjedoke, mjesto, vrijeme i situaciju. Također je važno ne kriviti sebe.
Uključite treće strane u slučaju maltretiranja: Pritužba radničkom vijeću
U sljedećem koraku može biti od pomoći tražiti izravan dijalog s počiniteljem. Ako to ne pomogne, Groppel savjetuje podnošenje pritužbe radničkom vijeću, odjelu za ljudske resurse ili upravi tvrtke.
“Primatelj je zakonski dužan provjeriti pritužbu i poduzeti korektivne radnje ako smatra da je opravdana”, kaže Groppel. Radničko vijeće mora, primjerice, potaknuti poslodavca da popravi situaciju. To je utemeljeno u Zakonu o osnivanju radova. uočeno maltretiranje? Treće strane mogu poticati i svjedočiti
Zlostavljanje na poslu često uključuje ne samo počinitelje i žrtve, već i one koji šutke promatraju ili aktivno skreću pogled. Kolege koji vide maltretiranje na radnom mjestu trebaju stati uz žrtvu. Na primjer, nastavkom praćenja situacije i poticanjem osobe da ode radničkom vijeću i odjelu za ljudske resurse i požali se. Istovremeno bi mogli signalizirati da su dostupni kao svjedoci.
Ako poslodavac očito ignorira pritužbu zaposlenika, može se prisiliti na sudu da poslodavac dođe do dna pritužbe za zlostavljanje. “Žrtva zlostavljanja trebala bi osigurati da radničko vijeće, sindikat ili odvjetnik budu dostupni za savjetovanje i podršku”, kaže Groppel. Ako žrtva zlostavljanja prekine radni odnos pod pritiskom uznemiravanja, zahtjeve za naknadu boli i patnje moguće je ostvariti i sudskim putem.
U nedoumici: zdravlje oboljelih je na prvom mjestu
Međutim, često postoji problem: “Nije neuobičajeno da se optužbe da je netko maltretiran ne dokažu sa apsolutnom sigurnošću”, kaže Oberthür. Zlostavljanje je ponekad toliko suptilno da se optužena strana može opravdati i prikazati stvar u vlastitu korist.
Ako se problem ne može riješiti unutar tvrtke, Oberthür preporučuje svim žrtvama bullyinga: “Okrenite leđa tvrtki što je prije moguće i potražite novi posao prije nego što nastrada vaše vlastito zdravlje.”
Izvor: ntv.de
