Nestašica lijekova u Njemačkoj
U Njemačkoj postoje problemi s isporukom nekih lijekova – uključujući sirupe protiv temperature za djecu. Strukovna udruga pedijatara u otvorenom je pismu upozorila na sve veću nestašicu lijekova za djecu.
Pedijatri u otvorenom pismu upozoravaju na nestašicu lijekova za djecu.
Predsjednik udruge Thomas Fischbach rekao je za “Neue Osnabrücker Zeitung” krajem travnja 2023. da nedostaje lijekova za temperaturu i bolove u oblicima doziranja prikladnim za djecu. Trenutno nema ni penicilina.
Fischbach je jedan od supotpisnika otvorenog pisma pedijatara iz Njemačke, Francuske, Južnog Tirola, Austrije i Švicarske ministrima zdravstva dotičnih zemalja. U pismu se navodi da je zdravlje djece ugroženo diljem Europe zbog nedostatka lijekova.
Političari su odgovorni za osiguranje dovoljne proizvodnje i skladištenja važnih lijekova u Europi. Dana 5. svibnja 2023. Njemačko bolničko društvo upozorilo je da bi nestašica lijekova za djecu mogla sve više utjecati i na klinike.
Koliko i na koje lijekove utječu nedostatak u opskrbi?
Postoje nedostaci u ljekarnama, liječničkim ordinacijama i klinikama, posebno sa sokovima protiv povišene temperature za djecu, lijekovima protiv kašlja, antihipertenzivima i lijekovima protiv raka dojke.
Nedostajali su i antidepresivi, lijekovi protiv bolova, antibiotici, čepići za temperaturu i čitav niz drugih lijekova za djecu koji su ovih dana posebno traženi.
Međutim, uvijek je bilo nestašica lijekova, osobito tijekom valova zaraze.
Opskrba drogom bila je napeta kao i prošle 2020. godine. Savezni institut za lijekove i medicinske proizvode (BfArm) održava online bazu podataka o trenutnim uskim grlima u isporuci lijekova (isključujući cjepiva) u Njemačkoj.
Temelji se na dobrovoljnim izvješćima farmaceutskih tvrtki, na primjer proizvođača lijekova, i navodi preko 560 početnih izvješća o uskim grlima u isporuci lijekova za 2022. No, uz 60.000 različitih lijekova koji se tijekom godine izdaju u ljekarnama, to nije zabrinjavajuća brojka.
Znanstveni institut AOK-a (WIDO) ima presjek stanja s lijekovima koji se izdaju na recept i naglašava da se radi o uskim grlima u opskrbi, a ne o opskrbnom uskom grlu. Lijekovi su obično ponovno dostupni nakon nekoliko tjedana.
Zašto trenutno postoje uska grla u isporuci lijekova?
Uska grla u opskrbi traju već duže vrijeme i značajno su se pogoršala tijekom pandemije korone zbog krhkih opskrbnih lanaca. Jer samo se dio lijekova još uvijek proizvodi u Njemačkoj ili EU. Tako se uska grla mogu pojaviti posvuda: primjerice s preliminarnim proizvodima koji dolaze iz Kine, s proizvodnjom koja se odvija u Indiji, s blisterima za tablete koji dolaze iz istočne Europe ili zbog nedostatka papira u Bavarskoj, gdje je sve ponovno zapakiran i isporučen je jedan njemački uložak za pakiranje.
Globalizacija se stoga smatra važnim uzrokom problema s opskrbom: „Problematična je velika ovisnost Europe o azijskim proizvođačima aktivnih sastojaka. 68 posto proizvodnih pogona za određene djelatne tvari za Europu nalazi se u Aziji”, navodi se u studiji farmaceutske udruge VFA.
Ako, na primjer, u Kini postoje uska grla u proizvodnji i isporuci zbog problema u proizvodnji, kontaminacije ili prekida proizvodnje, u ovoj zemlji nedostaju hitno potrebni aktivni sastojci.
Međutim, ostaje nejasno zašto se uska grla pojavljuju tek sada, a ne tijekom prve dvije godine pandemije: uglavnom nije poznato kada će koji lijekovi postati rijetki. Zdravstvena osiguranja sklapaju ugovore o popustu s proizvođačima lijekova. Ovo štedi milijarde blagajni. Zauzvrat, proizvođači dobivaju jamstvo kupnje i moraju ispuniti obveze isporuke.
Tu je i pitanje troškova: godinama se lijekovi bez patenta, poput sokova protiv groznice, u Njemačkoj naplaćuju s nepromijenjenim fiksnim iznosom, bez ikakve prilagodbe.
Prema Federalnom zavodu za lijekove i medicinske uređaje, cijena paracetamola je porasla za 70 posto u roku od godinu dana, ali je fiksna cijena koju proizvođači dobivaju od zdravstvenih osiguravajućih društava po bočici soka protiv groznice ostala ista.
Tržište je na to reagiralo: od nekadašnjih jedanaest proizvođača ostala su samo dva. Proizvođači drugih lijekova potpuno su obustavili proizvodnju.
Koja kratkoročna rješenja postoje za kupce?
Ljekarnici često uspiju kupce opskrbiti lijekovima drugih proizvođača koji imaju sličan učinak, često čak i s istom djelatnom tvari. Ili još ima zaliha u drugim ljekarnama. Federalni zavod za lijekove i medicinska sredstva, u suradnji s vodećim liječničkim udrugama, također preporučuje, kao kompenzacijsku mjeru, izradu individualnih receptura, odnosno mješavina na liječnički recept u ljekarnama.
Ali i ovdje često nedostaju preliminarni proizvodi, odnosno sastojci za proizvodnju ljekovito učinkovitih mješavina. Protumjere pokušavaju poduzeti i zdravstvene osiguravajuće kuće, primjerice sve većim pokrivanjem dodatnih troškova za uvozne lijekove, ali i troškove za sokove posebno miksane u ljekarnama.
Koje mjere ministar zdravstva Lauterbach planira protiv nestašice lijekova?
Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach već je 20. prosinca 2022. najavio plan u pet točaka za bolju opskrbu lijekovima. Sukladno tome, trebala bi biti znatno bolja naplata pojedinih generičkih lijekova, odnosno imitacija lijekova kojima je patentna zaštita već istekla, ali imaju važnu ulogu u osnovnoj medicini, poput paracetamola ili ibuprofena.
“Danas ću reagirati da će se zdravstvenim osiguranicima naložiti da plaćaju 50 posto više od ovog fiksnog iznosa. Tada će se lijekovi koji se sada prodaju u Nizozemskoj ponovno prodavati u Njemačkoj. Čest je slučaj da se isti lijek bolje plaća u inozemstvu. Onda odu u inozemstvo kad je malo”, objasnio je Lauterbach u jutarnjoj emisiji ARD-a.
Osim toga, BfArM treba sastaviti popis lijekova koji su već odobreni i potrebni su za osiguranje skrbi za djecu. Ubuduće se više ne smiju sklapati ugovori o popustu za te lijekove i ne mogu se tražiti fiksni iznosi. Ali i ovdje se gornje granice cijena povećavaju na najviše 1,5 puta u odnosu na prethodnu cijenu.
Osim toga, ubuduće se ugovori o popustu više ne bi trebali sklapati samo s najjeftinijim dobavljačem, što znači da su se ugovori o nabavi obično sklapali s neeuropskim proizvođačem, već bi istodobno europski proizvođač trebao biti uključen kao drugi dobavljač po redu. proširiti opskrbne lance.
Ova bi se uredba u početku trebala odnositi samo na antibiotike i lijekove protiv raka. Prema Lauterbachu, koji također želi propisati mjesece skladištenja, treba osigurati da se proizvodnja odvija iu Europi.
Na brzinu započetu reformu prate predvidljivi dodatni troškovi u stotinama milijuna eura.
Je li u Europi moguća proizvodnja ljekova?
U istraživačkom projektu na Sveučilištu u Würzburgu, Richard Pibernik i njegov tim analiziraju opskrbne lance. Istraživač logistike skeptičan je da se proizvodnja lijekova može lako preseliti u Europu, unatoč velikim najavama nekih farmaceutskih tvrtki: Takve najave često prikrivaju činjenicu da se samo posljednja faza proizvodnje odvija na licu mjesta – ali problem opskrbnih lanaca sklonih poremećaj ostaje.
Također smatra da je pogrešno željeti se učiniti potpuno neovisnim o međunarodnim trgovinskim partnerima. To što svaka država radi za svoje potrebe nikako se ne uklapa u moderni svijet. Međutim, ima smisla ne oslanjati se na jednog dobavljača sa sjedištem u Kini, na primjer. “Također postoje mogućnosti nabave aktivnih sastojaka iz drugih zemalja u Aziji. Mogućnosti ima i u Južnoj Americi, primjerice u Brazilu. Do sada, međutim, to nije nastavljeno jer bi to dovelo do većih troškova.”
Pibernik se protivi korištenju dodatnog novca za stvaranje poticaja za izgradnju novih tvornica u Europi. U njegovim očima, dodatni novac je prije svega potreban za sklapanje ugovora s više od jednog dobavljača, stvaranje zaliha ili uspostavljanje sustava ranog upozoravanja na uska grla. Za to su potrebne dugoročne i temeljite političke strategije. Jer ako se, primjerice, sukob s Kinom oko statusa Tajvana zaoštri, logistički stručnjak smatra da su tu još uvijek sasvim drugi problemi. „Što ako se odjednom više ništa ne dogodi? Koliko dugo bismo tada još imali aktivne sastojke?”
Izvor: deutschlandfunk.de
