49 milijardi više u 2023
Državni dug raste na preko 2,4 trilijuna eura
N&P:D.A.
Dugovi Njemačke prema nejavnom sektoru, poput banaka i privatnih tvrtki, nastavljaju rasti.
U odnosu na kraj prošle godine dodano je 49 milijardi eura.
Jedan od razloga je što je “Deutschlandticket” (karta za Njemačku) uključena u izračun.
Dug njemačke države porastao je sredinom godine. Krajem lipnja savezna vlada, države, općine i socijalno osiguranje, uključujući sve dodatne proračune, bili su u plusu s 2417 milijardi eura. To je 2,1 posto ili 49 milijardi eura više nego na kraju 2022. godine, objavio je Savezni zavod za statistiku. U obzir se uzimaju dugovi prema nejavnom sektoru, uključujući, primjerice, banke i privatne tvrtke u zemlji i inozemstvu.
Jedan od razloga povećanja je taj što su sada u izračun uključene obveze prijevoznika u lokalnom javnom prijevozu (ÖPNV). “Pozadina ovoga je da za financiranje Deutschland Ticket-a, koji je uveden 1. svibnja 2023., tvrtke javnog prijevoza dobivaju izdvajanja i subvencije od savezne i državne vlade”, objasnio je Savezni ured. “Slijedom toga, oni se više ne financiraju primarno iz svojih prihoda od prodaje te se, prema konceptu financijske statistike, bez iznimke svrstavaju u ekstra kućanstva, što znači da su njihova dugovanja uključena u statistiku.” Bez tog učinka razina duga bila bi niža za 8,4 milijarde eura.
Obveze savezne države porasle su iznad prosjeka za 3,0 posto ili 49,2 milijarde eura. “Razlozi povećanja bili su veće izdavanje vrijednosnih papira i povećane potrebe za financiranjem kao rezultat energetske krize u vezi s ruskim napadom na Ukrajinu”, rečeno je. Obveze Fonda za energetsku ekonomsku stabilizaciju, koji je osnovan u studenom 2022., gotovo su se udvostručile s 29,6 na 59,8 milijardi eura. Dugovi posebnog fonda Bundeswehra porasli su za 55,7 posto na 1,2 milijarde eura, dok su oni fonda za ekonomsku stabilizaciju Corone pali za 12,2 posto na 46,0 milijardi eura.
Savezne države s gubitkom od gotovo 600 mlrd
Savezne pokrajine su u dugu s 597,7 milijardi eura, što je minus od 1,5 posto u odnosu na kraj 2022. godine. Najveći pad zabilježile su Bavarska (-18,1 posto), Mecklenburg-Zapadno Pomorje (-11,6 posto) i Schleswig-Holstein ( -6,0 posto). “Pad u Bavarskoj prvenstveno je posljedica obveznice koja je dospjela i, s obzirom na privremenu dostupnu likvidnost, još nije morala biti u potpunosti financirana”, rečeno je. “U druge dvije zemlje pad je također rezultat manjeg izdavanja vrijednosnih papira.”
Obveze općina i općinskih zajednica porasle su za 6,4 posto na 149,8 milijardi eura. Najveći porast zabilježile su općine Baden-Württemberg (+12,0 posto), zatim Mecklenburg-Zapadno Pomorje (+10,1 posto) i Saska (+7,5 posto). Dug socijalnog osiguranja gotovo se prepolovio – s 21,6 na 10,9 milijuna eura.
Izvor: ntv.de
