Ranije u (njemačku) mirovinu – ali kako?
N&P:D.A.
Nakon dugog radnog vijeka mnogi zaposlenici žele što prije otići u mirovinu.
Kada možete početi primati zakonsku mirovinu?
A tko si zapravo može priuštiti prijevremenu mirovinu?
Prijevremeni odlazak u mirovinu i dalje je cilj mnogih zaposlenika. Unatoč raspravi o produljenju radnog vijeka, oni žele što prije podnijeti zahtjev za zakonsku mirovinu.
Posljednjih godina oko polovice zaposlenih u Njemačkoj podnijelo je zahtjev za zakonsku mirovinu prije svoje stvarne dobi za umirovljenje. To proizlazi iz podataka Njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje (DRV).
U mirovinu s oko 64 godine
Stvarna dob za odlazak u mirovinu nedavno je bila u prosjeku oko 64 godine – i stoga oko dvije godine ispod sadašnje standardne dobne granice od koje budući umirovljenici zapravo mogu podnijeti zahtjev za svoju zakonsku mirovinu. Od rođenih 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 67 godina.
Velik dio zahtjeva za mirovinu prije ove standardne dobne granice odnosi se na zaposlene osobe koje su navršile 45 i više godina osiguranja u zakonskom mirovinskom osiguranju. Oni se smatraju “posebno dugotrajnim osiguranicima” i uživaju posebne povlastice, kako objašnjava Henrik Arning iz VZ Vermögenszentrum: “Ako ste uspjeli ostvariti 45 prihvatljivih godina osiguranja, tada možete dobiti svoju mirovinu sa 65 godina bez ikakvih odbitaka, ako ste rođeni nakon 1963. Ako ste rođeni prije 1963., svoju mirovinu možete dobiti i ranije bez ikakvih odbitaka.
Vrijeme provedeno u odgoju djece također se računa
U 45 godina staža doprinosa, osim razdoblja zaposlenja s uplatama doprinosa, računaju se i razdoblja odgoja djece, a pod određenim okolnostima i razdoblja u kojima je osiguranik primao novčanu naknadu za nezaposlene I. U obzir se uzimaju i uplate dobrovoljnih mirovinskih doprinosa – pod uvjetom da su obvezni doprinosi uplaćeni najmanje 18 godina.
Svojedobno je uvedena “mirovina sa 63 godine” za skupinu osoba koje su posebno dugo osigurane. Trebao bi omogućiti raniji odlazak u mirovinu ljudima s vrlo dugim radnim vijekom. To je i danas moguće, ali se minimalna dob za ovu prijevremenu mirovinu – baš kao i za “normalnu” mirovinu – postupno podiže. Mirovina sa 63 godine sada je zapravo postala mirovina sa 65 godina. Međutim, ti prijevremeni umirovljenici još uvijek mogu prijeći u mirovinu bez žrtvovanja iznosa svoje mirovine.
Mnogo kvalificiranih radnika među prijevremenim umirovljenicima
Prema stručnjakinji Ruth Student s Njemačkog ekonomskog instituta (IW), ovi prijevremeni umirovljenici uključuju više muškaraca nego žena, uključujući mnoge kvalificirane radnike i relativno više istočnih Nijemaca u generaciji baby boomera. A ima ih ukupno više. “Otprilike četvrtina novih umirovljenika odlazi u mirovinu bez odbitka nakon 45 godina staža osiguranja. Ako su veliki broj ‘boomera’ zapravo ti ‘standardni umirovljenici’, odnosno KV radnici, onda moramo pretpostaviti da će se udio ove skupine ponovno povećati “, kažu Đaci.
Osim umirovljenika s 45 godina staža osiguranja, postoji i druga skupina umirovljenika: “dugogodišnji osiguranici” imaju 35 godina staža osiguranja. Ako ste rođeni 1964. godine, morate čekati da navršite 67 godina prije nego što možete podnijeti zahtjev za punu zakonsku mirovinu. Ali ako imate 35 godina osiguranja, u mirovinu možete sa 63 godine.
Odbici za “dugogodišnje osiguranike”
No, to ima svoju cijenu jer tada postoji rizik od odbitka od 0,3 posto po mjesecu prijevremene mirovine, kako izračunava mirovinski stručnjak Henrik Arning: “Gospodin Müller, na primjer, koji očekuje mirovinu od 1500 eura, a odlučuje se za sam, želim mirovinu tri. Ako počnete godinama ranije, tada morate prihvatiti popust od 0,3 posto puta 36 mjeseci. Dakle, popust je 10,8 posto.” Prima dakle samo 1338 eura mjesečno. “Riječ je o doživotnoj mirovini, tako da ovaj odbitak ostaje doživotno.”
Budući da se sve više zaposlenika zalaže za što raniju mirovinu, mirovinski fondovi postaju sve opterećeniji. Prijevremena mirovina bez odbitaka nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa košta milijarde svaki mjesec, prema IW stručnjaku Studentu: “Zapravo, dobre tri milijarde eura isplaćuju se svaki mjesec umirovljenicima koji su otišli u mirovinu samo pomoću ovog obrasca.”
Prijevremena mirovina uskoro više nije moguća?
Stoga je sasvim moguće da će zakonodavac uskoro morati napraviti značajne promjene u postojećem mirovinskom sustavu: primjerice povećanjem mirovinskih doprinosa, snižavanjem razine mirovine – ili daljnjim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu. Raniji odlazak u mirovinu za mnoge zaposlenike više neće biti moguć. Ili moraju prihvatiti još veće popuste.
Kako bi nadoknadili ove odbitke, budući umirovljenici imaju nekoliko mogućnosti: To uključuje mogućnost dodatnih dobrovoljnih uplata u mirovinski fond kako bi se napunio mirovinski račun. To je moguće nakon prijave njemačkom mirovinskom osiguranju. Ukidanje dodatnih ograničenja primanja za umirovljenike od 2003. godine također je olakšalo ostvarivanje dodatnog prihoda uz primanje mirovine.
Privatno osiguranje kao dodatna mirovina
I na kraju, ali ne manje važno, privatno osiguranje kao kompenzacija za niske zakonom propisane mirovine vjerojatno će igrati sve važniju ulogu u budućnosti. Savjetnik za mirovine Arning preporučuje dodatnu sigurnost za starost na tržištu kapitala.
“Na primjer, redoviti štedni doprinosi na tržištu dionica mogu pomoći, možda široko diverzificirani putem indeksnih fondova ili ETF-ova. Globalno diverzificirani ETF portfelj može biti vrijedan truda ako ga se držite rano i redovito”, kaže stručnjak. “Na ovaj način možete istodobno izgraditi još jedan dio svoje mirovine.”
Izvor: tagesschau.de
