55 milijardi prekovremenih sati
Zaposlenici rade više nego ikad prije
Prema studiji Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja, Nijemci će 2023. raditi više nego ikad prije.
To je zbog porasta broja žena u radnoj snazi.
Često su pogođeni dvostrukim teretom. Studija predlaže rješenja za to.
Unatoč gospodarskom padu, prema jednoj studiji, ljudi u Njemačkoj rade više nego ikad prije. Prošle su godine ovisni zaposlenici radili ukupno oko 55 milijardi sati, pokazalo je istraživanje Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). To je najveća vrijednost od ponovnog ujedinjenja.
Godine 1991. bilo je 52 milijarde sati, a na najnižoj točki 2005. bilo je samo 47 milijardi sati. Istovremeno, međutim, prosječno tjedno radno vrijeme zaposlenika kontinuirano pada. “Ukupan obujam rada ove skupine povećao se prvenstveno zato što sve više žena radi”, rekao je autor studije Mattis Beckmannshagen. “Međutim, gotovo polovica žena u Njemačkoj radi skraćeno radno vrijeme, iako bi neke željele raditi više. Tako da njihov potencijal za tržište rada ostaje djelomično neiskorišten.” To dovodi do relativno niskog prosječnog radnog vremena za sve zaposlenike od 34,7 sati tjedno u usporedbi s Europom, dok je u Španjolskoj 37,6.
Prema informacijama, učešće žena u radnoj snazi u Njemačkoj poraslo je za 16 bodova na 73 posto između 1991. i 2022. godine. To odražava društvenu promjenu od kućanstva s jednim primateljem do kućanstva s dvoje ljudi. Međutim, žene i dalje troše znatno više vremena na brigu o djeci i kućanske poslove od muškaraca. Kad je pak riječ o plaćenom poslu, situacija je još uvijek obrnuta: žene u prosjeku rade oko 33 sata, a muškarci 40 sati.
Traži se reforma poreznih grupa na plaće.
Prosječni tjedni radni sati za muškarce blago su se smanjili od 2011. Međutim, što se tiče brige i kućanskih poslova, sporo su ih sustizali. Ako se sadašnji trend nastavi, proći će desetljeća, posebice kada je riječ o brizi o djeci, prije nego što muškarci i žene na to potroše jednako vremena.
Ostvareni radni sati ne moraju nužno odgovarati željama zaposlenika: prema studiji, udio žena koje žele produžiti radno vrijeme veći je od udjela muškaraca. “Kako bi se zadovoljila potreba za kvalificiranim radnicima, trebalo bi bolje iskoristiti potencijal tržišta rada žena i eliminirati lažne poticaje”, rekla je autorica studije Annika Sperling.
Reforme poreznih grupa i razvoda supružnika mogle bi ženama koje primaju drugu plaću više isplatiti produljenje radnog vremena preko ograničenja za male poslove. No, to zahtijeva i pravedniju raspodjelu poslova među spolovima kada su u pitanju briga o djeci i kućanski poslovi. Političari bi mogli podržati ovaj razvoj dodatnim mjestima u vrtićima i propisima o roditeljskom dopustu za očeve.
Brojke za sve zaposlene osobe prikazuju drugačiji trend
Za potrebe studije, DIW je, između ostalog, procijenio podatke Socio-ekonomskog panela (SOEP). Ovo je reprezentativno istraživanje privatnih kućanstava u Njemačkoj i ujedno najveća i najdugotrajnija multidisciplinarna dugoročna studija u Saveznoj Republici.
Broj samostalno zaposlenih osoba u Njemačkoj, posebice samozaposlenih, nije bio uključen u istraživanje. Međutim, Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) daje informacije o tome: Prema godišnjem izvješću za 2023., ukupni obujam rada svih zaposlenih ljudi u Njemačkoj bio je 61,66 milijardi sati. Međutim, u odnosu na godinu prije pandemije ta je vrijednost manja za 0,8 posto. Dakle, više ljudi se pridružilo radnoj snazi, ali ne radi se toliko posla po osobi kao prije.
Izvor: ntv.de
