MAN testira kamione bez vozača na autocesti

MAN testira kamione bez vozača na autocesti
N&P:D.A.

Bildquelle: https://www.atlas-l4.com/project/

Proizvođač kamiona MAN želi serijski proizvoditi autonomne kamione od 2030.
Prvi praktični ispit održava se danas 14.4.2024 na A9 u blizini Münchena.
Odgovori na najvažnija pitanja o kamionima bez vozača.

MAN danas poslijepodne testira svoje kamione bez vozača na autocesti. Savezni ministar prometa Volker Wissing (FDP) također se odvažio na brod. Želi voziti A9 sjeverno od Münchena u kompjuterski upravljanoj poluprikolici od Allershausena gotovo deset kilometara do servisnog područja Fürholzen-West i promovirati novu tehnologiju.

Kako izgleda taj test?

Proizvođač kamiona MAN razvio je testno vozilo zajedno s jedanaest različitih partnera i testirao ga na testnoj lokaciji same tvornice. Projekt traje od siječnja 2022. Uključeni dobavljači su Knorr-Bremse, Leoni, Bosch, Fernride, BTC Embedded Systems, instituti Društva Fraunhofer i Tehnička sveučilišta u Münchenu i Braunschweigu, TÜV Süd, Autobahn GmbH i Institut Würzburg za prometne znanosti.

S posebnom dozvolom, sada je krenuo na autocestu radi daljnjeg ispitivanja. Kamion uvijek daljinski prate zaposlenici u kontrolnom centru i, ako je potrebno, kontroliraju, kako naglašava glasnogovornik MAN-a Gregor Jentzsch. Za upravljačem je i sigurnosni vozač koji može intervenirati u svakom trenutku. Projekt financira, između ostalih, i Federalno ministarstvo gospodarstva i zaštite klime (BMWK).

Što je cilj?

MAN je već testirao autonomne kamione tijekom prekrcaja u luci Hamburg i prilikom utovara na željeznicu i izvijestio je o povećanju učinkovitosti do 40 posto. Prijevoz između dviju logističkih točaka na autocesti trebao bi trajati do kraja godine, zatim su u planu praktični projekti s kupcima, a vozila bi potom mogla krenuti u serijsku proizvodnju oko 2030. godine.

Što radi konkurencija?

Automobilska tvrtka Daimler želi biti spremna do 2027. godine i oslanja se na puno veće američko tržište. Očekuje se da će se obujam tereta tamo udvostručiti do 2050. “SAD, sa svojim dugim autocestama, sve većom potražnjom za teretnim prijevozom, velikim voznim parkom kamiona i regulatornim tijelima koja gledaju u budućnost, nudi idealno početno polje primjene za korištenje ove nove tehnologije”, kaže glasnogovornik tvrtke Paul Mandaiker.

Sve u svemu, SAD je vrlo pozitivan u pogledu korištenja autonomnih vozila. U sljedećem koraku Daimler bi mogao krenuti u serijsku proizvodnju autonomnih kamiona u Europi. Ono što je ključno za komercijalizaciju je da se može koristiti preko granica.

Continental se također oslanja na SAD. Njemačka grupa dobavljača želi masovno proizvoditi autonomni sustav vožnje s američkom softverskom tvrtkom Aurora 2027. godine. Aurora radi s velikim proizvođačima kamiona kao što je Paccar. Potražnja je velika, “zbog dugih ruta, zbog nedostatka vozača – ovo će biti prvo tržište za nas”, rekla je glasnogovornica Contija Jennifer Weyrich.

Čemu se nadaju proizvođači i dobavljači?

Prije svega veliki biznis. Daimler Trucks već godinu dana vozi samovozeće kamione po autocestama u SAD-u u pilot projektima s kupcima. Želi ih redovito plasirati na tržište 2027. godine i ostvariti prodaju od tri milijarde dolara i dobit prije kamata i poreza od jedne milijarde. dolara do 2030., prema riječima glasnogovornika tvrtke Paula Mandaikera. MAN još nema takve konkretne planove.

“Na kraju, špediteru se mora isplatiti kupnja tehnologije”, rekao je glasnogovornik MAN-a Gregor Jentzsch. Nabraja cijeli niz prednosti: U Europi i SAD-u postoji ogroman nedostatak vozača. Autonomni kamioni ne bi morali uzimati u obzir vrijeme vožnje ili pauze za odmor; teoretski mogu voziti 24 sata. Osim toga, neće postati ni umorni ni nepažljivi, a trebao bi se smanjiti broj nesreća.

Umjesto vožnje poluprikolica s kontejnerima tamo-amo po autocesti između Hamburga i Münchena i redovitog provođenja noći u vozačkoj kabini daleko od kuće, više vozača moglo bi ubuduće raditi u regionalnom prijevozu, utovaru vozila i dostavi robe. Tu su i druge prednosti poput veće sigurnosti i manje prometnih gužvi.

Kako reagira špediterska industrija?

Kupci su još uvijek pomalo skeptični. Samovozeći kamioni, “to zvuči dobro u teoriji”, kaže Dirk Engelhardt, glasnogovornik odbora Savezne udruge cestovnog prijevoza, logistike i zbrinjavanja otpada (BGL). Uglavnom, on to vidi kao pozitivno – ali s mnogo upitnika: “Koliko često dolazi do kvarova na radijskoj mreži? Kako radi po jakoj kiši, magli, snijegu? Na gradilištima? Kad su oznake na cesti izblijedjele?”

Tome su pridodani visoki investicijski troškovi. I proizvođači kamiona i špediteri morat će u idućih nekoliko godina uložiti mnogo novca u prelazak na e-mobilnost – tako propisuje zakon. Prema BGL-u, samo u Njemačkoj već nedostaje 120.000 vozača kamiona. Svake godine 30.000 ode u mirovinu, samo 15.000 se pridruži, kaže Engelhardt.

No, čelnik udruge sumnja da će autonomni kamioni u dogledno vrijeme moći pomoći u rješavanju nedostatka vozača. Neće biti na javnim cestama kako treba najranije deset godina. Ali bez vozača? Autopilot nije učinio pilota u avionu suvišnim, vlakove će i dalje voziti strojovođe. “Ne razumijem zašto bi se autonomna vožnja trebala uvoditi u cestovni promet, koji je mnogo složeniji”, kaže Engelhardt.

Koja je pravna osnova?

Okvir za projekt pod nazivom ATLAS-L4 je zakon o autonomnoj vožnji koji temeljno omogućuje autonomnu vožnju na definiranim rutama uz tehnički nadzor. Usvojen je 2021. – pod bivšim ministrom prometa Andreasom Scheuerom (CSU).

Novi test također je namijenjen pružanju uvida u detaljne propise. Barem kada je riječ o kamionima, za razliku od električnih automobila s američkim pionirom Teslom ili BYD-om iz Kine, njemačka bi industrija bila trendsetter.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.