Tržište rada slabi
Gospodarsko usporavanje ima posljedice na tržište rada / 1.dio
N&P:D.A.
Izvor: statista, Bundesagentur für Arbeit
Gospodarsko usporavanje utječe na tržište rada: prema jednoj studiji, nezaposlenost će 2024. godine
vjerojatno porasti na najvišu razinu od 2015. Tvrtke sve više oklijevaju zapošljavati nove ljude.
Gospodarska kriza u Njemačkoj sve više utječe na tržište rada. Nezaposlenost će ove godine vjerojatno porasti na gotovo 2,8 milijuna u prosjeku, što je najviša razina od 2015. To je rezultat studije Instituta njemačkog gospodarstva (IW) povezanog s poslodavcima. “Prošle je godine tržište rada bilo prilično stabilno, unatoč recesiji”, rekao je stručnjak za tržište rada IW-a Holger Schäfer. “Ali ove godine jače osjećamo posljedice gospodarske krize.”
Drugi instituti za ekonomska istraživanja nedavno su u svom proljetnom izvješću za saveznu vladu očekivali nešto manje od 2,7 milijuna nezaposlenih za 2024. Lani je gospodarstvo palo za 0,3 posto. Iako je proizvedeno manje dobara i usluga, broj zaposlenih porastao je za 340.000 ili 0,7 posto.
Tvrtke oklijevaju zapošljavati nove ljude
Prema stručnjacima IW-a, učinci ekonomske slabosti sada će postati očitiji na tržištu rada: “Planovi tvrtki za zapošljavanje ne ukazuju na rast do kraja godine”, stoji u analizi. “Nesklonost kompanija da zapošljavaju nove zaposlenike pogoršava izglede tražitelja posla da pronađu odgovarajuće mjesto.” Kao rezultat toga, nezaposlenost nastavlja rasti, navodi IW.
Aktualni podaci Ifo instituta pokazuju da je njemačko gospodarstvo trenutno suzdržano u zapošljavanju novih radnika, što ide u prilog tezi IW-a. Barometar zapošljavanja pao je na 96,0 bodova u travnju sa 96,3 boda u ožujku. “Nedostatak narudžbi usporava nova zapošljavanja za neke tvrtke”, rekao je voditelj istraživanja Ifo Klaus Wohlrabe.
Industrija ovisna o izvozu zatim je početkom drugog tromjesečja smanjila svoje planove zapošljavanja: “Broj zaposlenih treba smanjiti”, prema ifo ekonomistima. “Ovo posebno vrijedi za energetski intenzivne industrije.” Također postoji trend sve manjeg broja zaposlenih u maloprodaji. Za pružatelje usluga, pak, barometar je u travnju blago porastao.
“U najboljem slučaju marginalno povećanje zaposlenosti”
Za ostatak tekuće godine, nade IW-a u uspon na tržištu rada ostaju skromne: prema IW-u, određeni vodeći pokazatelji trenutno daju malo razloga za optimizam. “Broj novoprijavljenih slobodnih radnih mjesta u ožujku je pao na najnižu razinu u posljednjih pet godina.” Čak i ako gospodarstvo bude povoljno, ove se godine u najboljem slučaju očekuje blagi porast zaposlenosti.
“Budući da baby boomeri dosežu dob za umirovljenje, postoji potreba za zamjenama i malo je vjerojatno da će se potreba u vještinama smanjiti.” Slabljenje potražnje za radnom snagom i stalni nedostatak kvalificiranih radnika međusobno se ne isključuju.
Efekti neto useljavanja
Prema IW-u, broj odrađenih sati u 2023. porastao je za 250 milijuna sati ili 0,4 posto. Stručnjaci IW-a to pripisuju, među ostalim, činjenici da su tvrtke sklone zadržati kvalificirane radnike čak i ako trenutno ne mogu raditi punim kapacitetom.
Pozadina je ovdje demografski očekivani manjak ponude radne snage. Međutim, tvrtke bi to vjerojatno mogle održati samo tijekom kratkih gospodarskih sušnih razdoblja. “Kako se slaba faza nastavlja, sve je vjerojatnije da će se radna snaga morati prilagoditi jer stalni padovi produktivnosti potkopavaju konkurentnost tvrtki.”
IW je objasnio da otvaranje značajnog broja novih radnih mjesta u 2023. nije bilo dovoljno za smanjenje nezaposlenosti. Zapravo, došlo je do povećanja od 190.000. Razlog je i visoka neto imigracija. Već 2022. godine zabilježena je neto migracija od 1,5 milijuna ljudi, uključujući milijun izbjeglica iz Ukrajine. U 2023. daljnjih 650 000 ljudi uselilo je neto u prvih jedanaest mjeseci.
Izvor: tagesschau.de
