Napokon odlučeno o strožim pravilima EU-a o azilu
N&P:D.A.
AI-generirana slika
Reforma azila u EU konačno je odlučena. U Bruxellesu su države EU-a pristale na planove koji,
među ostalim, predviđaju brze procedure azila na vanjskim granicama. EU ne samo da pooštrava zaštitu granica, već sklapa i migracijske sporazume kako bi spriječio ulazak izbjeglica u zemlju.
Nakon gotovo deset godina rasprave nova europska pravila o azilu mogu stupiti na snagu. Države članice EU-a zapečatile su reformu zajedničkog europskog prava o azilu (GEAS) ovog utorka u Bruxellesu. Paket od deset zakonskih tekstova predviđa značajno pooštravanje procedura. Pritom treba rasteretiti glavne dolazne zemlje poput Italije i Grčke. Agencija Europske unije za azil zabilježila je prošle godine oko 1,1 milijun zahtjeva, što je najveći broj od 2016. Ovo je planirano:
Što se planira na vanjskim granicama Europe?
Po prvi put ondje će postojati postupci azila kako bi se spriječilo da migranti s malim izgledima da budu prihvaćeni nastave svoje putovanje. To se, primjerice, odnosi na osobe iz Maroka, Tunisa ili Bangladeša, kojima je stopa priznavanja u EU najviše 20 posto. U granične procedure uključeni su i migranti koji su klasificirani kao sigurnosna prijetnja ili koji su vlasti lažno predstavile, primjerice lažnom putovnicom. Pogođeni bi trebali dobiti besplatne pravne savjete.
Što se događa tijekom graničnih procedura?
Migranti bi trebali biti zadržani u blizini granice i deportirani izravno odatle. Pravno se smatra da nisu ušli u EU. Postupak azila i repatrijacija općenito bi trebali trajati do dvanaest tjedana. Zemlje članice prvo žele stvoriti 30.000 mjesta u graničnim kampovima, a nakon četiri godine trebalo bi ih biti 120.000.
Zašto je ovo bilo kontroverzno?
Savezna vlada, a posebno Zeleni, htjeli su maloljetnike bez pratnje i obitelji s djecom izuzeti iz graničnih procedura. Međutim, ovo nije uspjelo. Pod pritiskom EU parlamenta, obitelji s djecom trebale bi zadnje ulaziti u granične procedure, njihove zahtjeve treba prvo obrađivati i treba im osigurati “prikladne uvjete za prihvat”. Agencija EU za azil sa sjedištem na Malti trebala bi to nadzirati.
Gdje bi drugdje trebali postojati postupci azila?
U budućnosti će države članice moći vraćati tražitelje azila u “sigurne treće zemlje” poput Tunisa ili Albanije. Preduvjet je da migranti imaju vezu s trećom zemljom, primjerice preko rodbine. Jedan tranzit nije dovoljan. Trenutačno ne postoji EU popis sigurnih zemalja, ali jedan će se izraditi.
Kakvi su planovi za raspodjelu migranata?
Ubuduće će za zahtjeve za azil uglavnom biti odgovorna zemlja prvog ulaska. Međutim, na snagu stupa obvezni mehanizam solidarnosti. EU želi preraspodijeliti najmanje 30.000 migranata iz Italije ili Grčke svake godine. Teoretski, Njemačka bi imala oko 6600 ljudi godišnje. Međutim, dolasci iz prethodne godine mogu se odbiti. Zemlje poput Mađarske također mogu kupiti izlaz iz prihvata; raspravlja se o 20.000 eura po migrantu. Alternativno, mogu poslati graničare ili financirati projekte u trećim zemljama.
Što je s registracijom migranata?
Do sada su u Njemačku brojni ljudi stigli neprijavljeni. To bi se reformom trebalo promijeniti. Pogranične zemlje poput Italije ili Grčke trebale bi registrirati biometrijske otiske prstiju ili fotografije migranata u bazi podataka EU Eurodac. Prvi put su zahvaćena djeca od šest godina i više; ranije se 14 godina smatralo donjom granicom. Svatko tko predstavlja “sigurnosni rizik” treba biti posebno identificiran, posebno ako ima veze s “terorističkim skupinama”. Brza provjera trebala bi trajati najviše sedam dana.
Što se događa kada stigne posebno velik broj izbjeglica?
To je regulirano kriznom uredbom. Migranti sa stopom priznavanja do 50 posto tada bi također trebali proći kroz granične procedure. Tada čak možete biti zadržani 18 tjedana umjesto dvanaest. Ako Rusija ili druge treće zemlje “instrumentaliziraju” izbjeglice, one moraju biti u potpunosti podvrgnute graničnim procedurama. To bi također pogodilo Sirijce i Afganistance, koji imaju neke od najboljih izgleda za priznanje u Europi.
Kada bi novi zakon trebao stupiti na snagu?
Zemlje EU sada imaju dvije godine da ga provedu. Ovog ljeta, kada se u Europi ponovno očekuje posebno velik broj migranata, reforma još neće stupiti na snagu.
Što to sada znači za Njemačku?
Situacija u Njemačkoj se neće promijeniti u kratkom roku. Proći će godine prije nego što propisi stupe na snagu. Reforma bi mogla smanjiti broj izbjeglica u Njemačkoj jer će neki od onih koji traže zaštitu tada biti vraćeni natrag izravno s vanjskih granica, a stroža pravila mogla bi imati odvraćajući učinak. Tome se, osim pregovarača, nadaju i CDU i CSU te države i općine.
Izvor: zdf.de
