Pregled generacije od bommera do generacije Z
N&P:D.A.
Kada govorimo o Generacijama, u ovom pregledu predstavljene su različite generacije.
Postoje i opravdane i važne kritike konstruiranih generacija. Međutim, ova kritika ne znači da su generacije besmislene. Sasvim suprotno, svaka ima neke svoje pozitivne i negativne strane.
Danas žive generacije podijeljene su u šest dobnih skupina. Ovih šest generacija ima karakteristike koje proizlaze iz zajedničkog utjecaja društvenih i kulturnih okolnosti tijekom prve faze života.
Tome doprinose specifični događaji kao što su izvanredna stanja tijekom rata, politički događaji i društveni trendovi poput digitalizacije.
Ova različita iskustva u konačnici utječu na ponašanje i vrijednosti različitih generacija.
Iako je osoba jasno svrstana u dobnu skupinu prema godini rođenja, jasno je da netko ne pripada generaciji sa specifičnim karakteristikama samo zbog svoje godine rođenja.
Također nema oštre razdjele na početku i kraju svake generacije.
Umjesto toga, godišta variraju između pet i deset godina, koje označavaju početak ili kraj pojedine generacije.
Tiha generacija (od 1928 do 1945)
Tiha generacija uključuje ljude koji su rođeni prije 1945. godine.
Oni su oblikovani posljedicama Prvog svjetskog rata i posebno strašnim iskustvima Drugog svjetskog rata.
Naziv “Tiha generacija” nastao je jer je ova dobna skupina odrastala u vremenu kada se otvoreno izražavanje smatralo opasnim ili nepoželjnim.
Često ih se naziva “tradicionalistima” ili “veteranima” jer predstavljaju najstariju dobnu skupinu današnjice te se stoga često povezuju s tradicionalnim (moralnim) vrijednostima, načinima komunikacije i pogledima na život. Danas je ova dobna skupina u mirovini i donosi tradicionalno znanje u društvo.
Budući da je oblikovana nesigurnošću i oskudicom Drugog svjetskog rata, za ovu se generaciju kaže da je naučila izvući najbolje iz teške situacije.
Rašireno je mišljenje da ova generacija cijeni obitelj, sigurnost, naporan rad i dom.
Baby boomeri (od 1946 do 1964)
Generacija baby boomera rođena je između 1946. i 1964. godine.
Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do gospodarskog procvata, koji je značajno poboljšao životne uvjete za mnoge ljude.
Tijekom tih godina došlo je do “baby booma” – stopa nataliteta je značajno porasla – što je ovoj generaciji dalo ime.
Tijekom tog vremena društvo se suočilo s nekoliko ekonomskih kriza i bilo je pod većim utjecajem mirovnih i ekoloških pokreta.
Budući da je pozitivan ekonomski razvoj bio središnji društveni aspekt u to vrijeme, za ovu se generaciju kaže da ima karakteristike kao što su discipliniranost, orijentirana na karijeru i učinak.
Često se kaže da je posao na prvom mjestu za baby boomere. U 2019. izraz “OK Boomer” pojavio se u online kulturi, kritizirajući konzervativne stavove i nesposobnost baby boomera da usvoje nove pristupe i podignu stereotipe o ovoj generaciji.
Ovaj generacijski sukob posebno je došao do izražaja u pitanju klimatskih promjena. Promicali su se neki stereotipi: baby boomeri ne mare za mlade generacije i njihovu budućnost, inzistiraju na vlastitom mišljenju i nisu tehnički potkovani.
Vrijedno je preispitati te stereotipe jer se temelje na generaliziranim pretpostavkama, a ne na činjenicama.
Danas baby boomeri imaju najveću populaciju od svih generacija. Rođeni od 1945. do 1964. postupno ulaze u dob za umirovljenje, što zbog njihovog udjela u stanovništvu dovodi do značajnog jaza u radnoj snazi.
Generacija X (od 1965 do 1980)
Ljudi koji su rođeni između 1965. i 1980. godine pripadaju tzv. Generaciji na Mjesecu, prvih računala itd.), a nazivaju se i MTV generacija.
Ovu generaciju karakterizira i povećana svijest o zaštiti okoliša, budući da su ekološke katastrofe poput Černobila ili ozonske rupe bile društveni događaji u njihovoj prvoj životnoj dobi.
Neki od stereotipa o “Gen X” govore da se i ova generacija smatra generacijom orijentiranom na performanse, ali djeluje više individualno od prethodne.
Razlikovao bi se od prethodnog po tome što teže ravnoteži između profesionalnog i privatnog života, jer se više fokusiraju na slobodno vrijeme i kvalitetu života.
Generacija Y (od 1981 do 1995)
Generacija koja predstavlja poveznicu između dva milenija bit će Generacija Y ili Zovu se milenijalcima. Ljudi koji pripadaju “Gen Y” rođeni su između 1981. i 1995. godine.
Od djetinjstva su socijalizirani uz tehnološke medije, zbog čega se smatraju prvim digitalnim urođenicima generacija društvenih medija.
Digitalni urođenici su ljudi koji su od djetinjstva bili izloženi informacijskim tehnologijama i odrasli su uz internet, oni ne poznaju svijet bez digitalnih medija. Iz tog se razloga generacija Y smatra posebno upućenom u tehnologiju.
Generacija Z (1996 do 2010)
Ako ste rođeni između 1996. i 2010. pripadate generaciji Z. To su današnji tinejdžeri i mladi odrasli koji još uvijek treniraju ili su tek započeli karijeru.
Odrastali su potpuno uronjeni u digitalne tehnologije, poput pametnih telefona i interneta.
Društveni mediji dio su svakodnevnog života generacije Z jer se, kao digitalni urođenici, kreću između stvarnosti i virtualnosti.
Ova se generacija smatra otvorenim i dijelom prve globalne kulture, budući da se njihove karakteristike spajaju zahvaljujući digitalizaciji i globalnom umrežavanju.
Generacija Z se prema generaliziranim karakteristikama smatra posebno zahtjevnom, nestrpljivom te zdravstveno i ekološki osviještenom. Potreba za slobodnim razvojem je na prvom mjestu.
Generacija Alpha (od 2011 do ????)
Generacija Alpha je dobna skupina od 2011. nadalje, koja odgovara generaciji nasljednici Generacije Z.
Oni u potpunosti odrastaju uz nove tehnologije 21. stoljeća, zbog čega je njihov način razmišljanja i života još digitalniji.
Napredna digitalizacija, demografske promjene i politička nestabilnost sve će više oblikovati ovu generaciju.
Ovoj generaciji pripadaju današnja djeca od 1 do 10 godina, zbog čega ovoj dobnoj skupini još nisu pripisane gotovo nikakve karakteristike.
Kontroverzna studija iz 2021. oslikala je turobnu sliku: djeca su bila prezaštićena, društveno uočljiva, jezično manjkava i preopterećena.
Međutim, drugi stručnjaci smatraju da su ti rezultati preopćeniti i dovode u pitanje reprezentativnost studije, iako ona ipak opisuje važne aspekte u kojima postoji potreba za djelovanjem.
Usprkos tome, paušalne izjave o cijeloj jednoj generaciji – od koje još nisu sve dobne skupine u svijetu – stvaraju lažnu sliku cijele rodne kohorte.
Izvor: intergeneration.ch
