Što učiniti pred nadolazećim kolapsom?

Što učiniti pred nadolazećim kolapsom?

N&P:D.A.

Broj ljudi kojima je potrebna skrb sve je veći, nedostaje kadra i novca.
Vlada danas raspravlja o izvješću o perspektivnom financiranju skrbi.
Ali kritičari se boje da će reforma biti odgođena.

Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach zapravo je poznat po pedantnom zalaženju u teme. Bilo je još više začuđujuće što je političar SPD-a nedavno koristio pogrešne brojke: broj ljudi kojima je potrebna skrb posljednjih je godina “eksplozivno porastao”, prema ministru.

Prošle godine zabilježen je porast od više od 360.000 slučajeva skrbi. Lauterbach je njemačkoj uredničkoj mreži rekao: “Zbog demografskih razloga, povećanje od oko 50.000 ljudi moglo bi se očekivati ​​tek 2023. godine.”

To je pogrešno, kao što su društva za zdravstveno osiguranje odmah pojasnila. Od 2017. svake godine broj osoba kojima je potrebna skrb povećao se za gotovo 330.000. Pa zašto je ministar krivo iznosio brojke i preuveličavao ih?

Pokušaj objašnjenja koji kruži Berlinom: da su se brojke doista tako neočekivano povećale, Lauterbach bi imao spreman izgovor. To znači da semafor koalicija još nema rješenje za sanaciju nebrige. Osnovni problem poznat je godinama: sve je više starijih ljudi. Povećava se broj ljudi kojima je potrebna skrb. A sustav je sve teže financirati.

Opis problema

To je vidljivo i iz izvješća savezne vlade o „Financiranju socijalnog osiguranja za dugotrajnu njegu stabilnim za budućnost“. O njemu će se danas raspravljati u Vladi, a dostupan je studiju ARD capital. Izvješće je napisala međuresorska radna skupina. Nazočni su bili predstavnici ministarstava zdravstva, financija, gospodarstva, rada i obitelji.

Rezultat je opis problema: generacija baby boomera ponovno će povećati pritisak na osiguranje za dugotrajnu skrb. Ako se doprinosi ne povećaju, a ponude osiguranja ostanu iste, troškovi i prihodi osiguranja za njegu bi se razlikovali. “To ugrožava i financijsku održivost i učinak”, kaže se u izvješću.

Već vrijedi milijarde. Ukupni izdaci za socijalno osiguranje dugotrajne skrbi iznosili su gotovo 60 milijardi eura u 2023. godini. I to unatoč činjenici da se radi samo o djelomičnom kasko osiguranju. To znači da pokriva samo dio troškova skrbi. Oni kojima je potrebna njega moraju sami platiti ostatak.

Trenutno je to oko 5,2 milijuna ljudi. O većini njih kod kuće skrbi rodbina ili izvanbolničke službe. Manji dio živi u bolničkim ustanovama.

Moguća četiri modela

Osobni doprinosi troškovima rastu već godinama. To znači da oni kojima je potrebna njega moraju plaćati sve više: nacionalni prosjek za mjesto u staračkom domu u prvoj godini boravka bio je nešto ispod 2600 eura mjesečno.

Izvješće savezne vlade ne daje rješenje kako bi se troškovi trebali ograničiti u budućnosti. Umjesto toga, testiraju se četiri različita modela za budući sustav.

Jedan se model temelji na statusu quo: socijalno osiguranje i dalje pokriva samo dio troškova. Svatko ima mogućnost dodatnog privatnog zbrinjavanja na dobrovoljnoj osnovi. U drugom scenariju, osiguranici su dužni izdvojiti dodatni novac kroz privatno osiguranje.

Modeli tri i četiri dalje razvijaju socijalno osiguranje za dugotrajnu skrb: ono bi u budućnosti trebalo pokriti više troškova, što znači da bi osobni doprinosi onih kojima je potrebna skrb trebali biti opsežnije ograničeni. Djelomično kasko osiguranje tada bi postalo puno osiguranje.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.