Jeftini brendovi potiču inflaciju
“Cheapflacija” pogađa najslabije
N&P:D.A.
Na dnu police, gdje su vlastite robne marke, cijene su rasle duplo brže nego robnim markama više.
S obzirom na visoku inflaciju, sve više potrošača okreće se jeftinim vlastitim robnim markama iz diskonta i supermarketa. No, njihove su cijene porasle gotovo dvostruko brže od cijena skupih robnih marki.
Inflacija ne utječe jednako na sve potrošače. Siromašnija kućanstva posebno su teško pogođena sve većim cijenama posljednjih godina, pri čemu hrana, primjerice, čini mnogo veći udio u njihovoj potrošnji od bogatijih kućanstava, a osnovne su namirnice među glavnim pokretačima inflacije.
Nova studija dvojice ekonomista sa Sveučilišta Harvard i Banke Kanade također pokazuje još jedan mehanizam koji uzrokuje da potrošači s nižim primanjima više pate od inflacije, a to se ne može vidjeti u službenim podacima o cijenama: ekonomisti to nazivaju “jeftinom inflacijom”. i Oleksiy Kryvtsov fenomen da su jeftine verzije iste hrane posljednjih godina znatno više poskupjele od skupih brend proizvoda.
Znanstvenici su procijenili više od dva milijuna podataka o cijenama iz “Billion Prices Project” iz više od 90 trgovačkih lanaca u 19 zemalja. Ključno otkriće: U razdoblju između siječnja 2020. i svibnja 2024. cijene najjeftinijih prehrambenih marki rasle su znatno brže od skupljih marki. Taj je učinak bio najjači između ostalih u Njemačkoj. Dok su cijene hrane ukupno u ove četiri godine porasle za 22 posto, cijene skupih robnih marki porasle su za 15 posto. Nasuprot tome, jeftina hrana, najčešće vlastite robne marke supermarketa i diskontera, poskupjela je 29 posto, gotovo dvostruko više.
Nema “tampona” s jeftinim robnim markama
Međutim, u isto su vrijeme maloprodajne grupe smanjile razliku između cijena robnih marki i onih vlastitih “jeftinih marki”. Time se, navode Cavallo i Kryvtsov, smanjuje mogućnost potrošača da smanje svoje inflacijsko opterećenje prelaskom na jeftinije varijante proizvoda.
Iznad svega, međutim, studija pokazuje da su oni potrošači koji već kupuju na bazi osviještenosti cijena i izbjegavaju skupe robne marke još više pogođeni inflacijom nego što je dosad bilo vidljivo iz službenih statistika. Oni ne razlikuju različite cjenovne segmente kada su u pitanju potrošačke cijene unutar pojedinih kategorija proizvoda.
Ekonomisti navode nekoliko mogućih razloga nesrazmjerno skupih jeftinih proizvoda. S jedne strane, to bi mogla biti reakcija trgovaca na povećanu potražnju za tim vlastitim brendovima. S druge strane, troškovi proizvodnje takvih proizvoda vjerojatno su porasli više od troškova skupljih marki.
Cijene energije i sirovina često čine veći udio u ukupnim troškovima za jeftine maloprodajne marke. Osim toga, profitna marža za maloprodajne grupe obično je niža za te jeftine marke nego za skupe marke. Trgovci bi stoga imali manje “razlike” u svojim cijenama i morali bi brže prenijeti sve veće troškove na svoje kupce.
Izvor: ntv.de
