Pad nataliteta
Puno kriza, sve manje djece?
N&P:D.A.
Klimatske promjene, rat u Europi i ekonomska neizvjesnost – jesu li to razlozi ponovnog niskog nataliteta u Njemačkoj? Postoje i druga objašnjenja.
Za klimatske aktivistice i veganke Aylu i Lito iz Bonna i Judie iz Aachena dovođenje djece na ovaj svijet ne dolazi u obzir. Nemaju želju imati djecu.
Da su htjeli djecu, ipak ih ne bi imali zbog trenutne krize. Lito i Judie su sterilizirane. Ayla je već zakazala svoj termin za sterilizaciju. Kažu da se od djece ne može očekivati da će više preživjeti pandemije ili ratove za resurse.
Najmanji natalitet od 2009
Poput klimatskih aktivista, mnogi drugi ljudi u Njemačkoj također su se odlučili protiv djece. S 1,36 djece po ženi, preliminarna stopa nataliteta u 2023. najniža je od 2009. godine. Preliminarne projekcije za prvo tromjesečje 2024. ne pokazuju preokret trenda.
Stručnjaci vide vezu između pada nataliteta i trenutačne situacije u svijetu. “Zbog trenutne višestruke krize, mnogi ljudi preispituju planiranje obitelji.
Neki barem zasad odgađaju svoju želju da imaju djecu”, kaže Sabine Diabaté, istraživačica na Federalnom institutu za populacijska istraživanja, koja vodi obiteljsku istraživačku grupu tamo.
Različiti učinci nesigurnosti
Navodi primjer: U vrijeme korone prevladavalo je mišljenje da je bolje ne imati djecu. Tu su, kaže stručnjak, odigrale ulogu razne nejasnoće, primjerice pitanja o cijepljenju, ali i kako će se sve ukupno razvijati.
Činjenica da je neposredno nakon toga započeo ruski agresorski rat na Ukrajinu, koji je izazvao energetsku krizu i inflaciju, doveo je do novih scenarija prijetnji.
Presudna je blizina krize
“Što su ljudi izravnije pogođeni krizom, to je njihov utjecaj jači”, kaže stručnjak. Za Aylu, Lito i Judie, klimatska katastrofa i njezine posljedice osjećaju se odmah. Prema Diabatéu, oni ne pripadaju mainstreamu.
Za mnoge je ljude klimatska kriza više apstraktna. Za znatno veći broj ljudi, primjetni ekonomski čimbenici, primjerice, mnogo su važniji kada je u pitanju planiranje obitelji. Prema riječima stručnjaka, to su, između ostalog, pristupačno stanovanje, siguran posao ili sve veći troškovi kupovine. Čim se kod nas poveća neizvjesnost, to se odražava na natalitet u Njemačkoj, ali i u drugim zemljama poput Italije.
Međutim, prema Diabatéu, spomenute krize samo su jedan od čimbenika trenutno niske stope nataliteta. Postoje još najmanje dvije relevantne “krize”: “strukturna” i “kriza podudaranja”.
Nemate odgovarajućeg partnera za osnivanje obitelji?
Za neke, “kriza spajanja” igra ulogu u prvom koraku. Ako pogledate stavove žena i muškaraca, možete vidjeti da mnogi muškarci imaju tradicionalnije stavove od žena. Na primjer, radi se o jednakosti. Prema Sabine Diabaté, ovo “neslaganje” znači da mnogi ljudi ne mogu pronaći odgovarajućeg partnera za osnivanje obitelji.
To se također odražava u brojkama o neželjenoj bez djece: prema reprezentativnom istraživanju Saveznog ministarstva za pitanja obitelji, starijih žena i mladeži na temu „Neželjena bez djece 2020.“, 32,3 posto žena bez djece u dobi od 20 do 50 godina nehotice su bez djece. To je 6 posto više nego 2013. U “etabliranoj” sredini s uglavnom akademskim obrazovanjem, 40 posto žena bez djece je neudato.
Sve veći broj beba umjetnom oplodnjom u Njemačkoj također pokazuje da ima mnogo onih koji žele imati djecu: 1997. godine bilo je 6.577 djece, 2020. već 22.209. U 2022. godini liječeno je 67.000 žena. To proizlazi iz njemačkog IVF registra. Ovisno o metodi, šansa je od 15 do 45 posto.
Jednom kada se “partner matching” postigne, to još ne znači da će parovi ostvariti sve svoje želje da imaju djecu – čak i ako bi to još uvijek bilo biološki moguće. Prema Sabine Diabaté, to je zato što su neki parovi uhvaćeni u stvarnost nakon prvog ili drugog djeteta. Ovdje “strukturalna kriza” igra glavnu ulogu za mnoge parove.
Mnogima infrastruktura ne odgovara
Strukturalnu krizu stručnjak razumije prvenstveno kao trenutnu situaciju u skrbi koja postavlja velike izazove za mnoge roditelje jasličke dobi i kasnije u školu te time utječe i na planiranje obitelji.
Tako to vidi i SPD-ova zastupnica u Bundestagu Jasmina Hostert. Kaže: “Najvažnija je infrastruktura – posebno za žene.” Prema SPD-ovoj političarki, koja je članica Odbora za obitelj, starije osobe, žene i mlade, mnoge su žene sada visoko obrazovane i ne žele odustati od svojih karijera. Ali kad postanu majke, osjećaju se kao da su gurnute u ulogu u kojoj se više ne računa sve što su radile prije nego što su postale majke.
Ako pogledate brojke, možete vidjeti da 67 posto majki i samo 9 posto očeva radi skraćeno radno vrijeme, podaci su Saveznog zavoda za statistiku. Za političara SPD-a je jasno: samo ako roditelji – a posebno žene – znaju da se o njihovoj djeci brine cijeli dan iu dobi za jaslice i kasnije u školi, roditelji se mogu opustiti i ići na posao puno radno vrijeme. To onda koristi svima: djetetu, roditeljima i gospodarstvu.
Time bi se trebali poboljšati opći uvjeti
Kako bi se to postiglo, Jasmina Hostert se nada da će se usvojiti Zakon o razvoju kvalitete Kita, koji je trenutno planiran u proračunu za 2025. s dvije milijarde eura, te da će se situacija u skrbi dodatno poboljšati.
Od 1. kolovoza 2026. školska će djeca postupno imati zakonsko pravo na cjelodnevni boravak, kaže Hostert. Iz općina se već čuju glasovi da je novac ponekad i tri puta veći.
Za Diabeté sve ove krize donekle objašnjavaju jaz između postojećih želja za rađanjem djece i djece koja se stvarno ostvaruju. U Njemačkoj žene u prosjeku žele 1,9 djece; privremena stopa nataliteta trenutno je 1,36 djece po ženi.
Treba još puno učiniti kako bi se stvorio okvir za rađanje djece u Njemačkoj kako bi svi parovi mogli opušteno odlučiti imati jedno ili više djece.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/krisen-geburten-100.html
