Traži se veća zaštita za žrtve radnog izrabljivanja

Traži se veća zaštita za žrtve radnog izrabljivanja
N&P:D.A.

Smještaj za strane radnike često je loš i skup. Svatko tko se opire može se čak suočiti s nasiljem.
Njemački institut za ljudska prava stoga poziva na veću zaštitu i odgovarajući smještaj.

U Njemačkoj postoji nedostatak sigurnog smještaja za žrtve radnog izrabljivanja. Pokazuje to analiza Njemačkog instituta za ljudska prava (DIMR). Postojeće mogućnosti smještaja često ne zadovoljavaju zahtjeve ljudskih prava.

Neke agencije za privremeno zapošljavanje sustavno iskorištavaju strane radnike, otkriva DIMR. Svatko tko se obrati savjetovalištu mogao bi ostati bez smještaja, koji često osigurava poslodavac po preskupoj cijeni.

“Malo sigurnije nego na ulici”

Voditelj savjetodavnog centra “Rad i život” u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Pagonis Pagonakis, objasnio je prilikom predstavljanja izvješća da su uobičajena hitna mjesta za spavanje često poznata počiniteljima. Tamo se žrtve često posjećuju i maltretiraju. U hitnim skloništima, pogođeni se ponekad osjećaju samo “malo sigurnije nego na ulici”, naglasio je Naile Tanis, voditelj DIMR-ovog centra za prijavu trgovine ljudima.

Šta je DIMR?

Njemački institut za ljudska prava (DIMR=Deutsche Institut für Menschenrechte) neovisna je znanstvena ustanova sa sjedištem u Berlinu. Prati stanje ljudskih prava u Njemačkoj i o tome informira javnost. DIMR godišnje podnosi izvještaj Bundestagu i priprema izjave za nacionalne i međunarodne sudove.

Vrbovan i pretučen

Pagonakis je opisao posebno drastičan slučaj: poljski par regrutiran je preko agencije za privremeno zapošljavanje i trebao se useliti u sobu veličine dva puta četiri metra s mjesečnom stanarinom od 560 eura. Kad su njih dvojica odbili platiti preskupu cijenu, čovjeka su tako brutalno pretukli da je morao biti liječen u bolnici zbog traumatske ozljede mozga i prijeloma jagodične kosti.

Par je tada samo primljen u sklonište za hitne slučajeve. Budući da u Njemačkoj nije bilo sigurnog mjesta, vratili su se kući. Prema Pagonakisovim riječima, tužiteljstvo nije dalo ništa.

Savezna, državna i lokalna vlast trebaju djelovati

Zbog takvih incidenata institut traži više i bolji smještaj od federalnih, državnih i lokalnih vlasti. Za muškarce, parove i obitelji ili grupe potrebni su različiti smještaji, a sobe trebaju biti dovoljno velike i odvojive.

Odgovarajući smještaj često je dostupan samo ženama koje su žrtve seksualnog iskorištavanja, objašnjava Tanis, a sada su ondje uspostavljene strukture podrške. Prema Pagonakisovim riječima, postoje i slučajevi koji uključuju radno i seksualno iskorištavanje.

Loši uvjeti u mnogim granama industrije

Federalni ured kriminalističke policije smatra da radna eksploatacija uključuje uvjete kao što su slaba plaća, uskraćivanje plaća, prekomjerno radno vrijeme, prekomjerno plaćanje stanarine i opasni radni uvjeti. Takvi se uvjeti stoga mogu naći u mnogim industrijama, kao što su ugostiteljstvo, sektor logistike, njega, građevinski sektor, poljoprivreda, kućna njega i mesna industrija. Prema Pagonakisu, spektar eksploatacije kreće se od drastičnih pojedinačnih slučajeva do “mafijaških struktura”.

Federalni ured kriminalističke policije u svom izvješću o stanju za 2022. navodi više od 1000 žrtava radnog izrabljivanja. Centar za prijavu trgovine ljudima pretpostavlja da postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva.

Prema Konvenciji Vijeća Europe protiv trgovine ljudima, Njemačka je dužna zaštititi žrtve izrabljivanja, te omogućiti kazneni progon počinitelja.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.