Ovako je inženjerima lako pronaći posao
N&P:D.A.
Svatko tko traži posao inženjera ima slobodan izbor: matematički, za svakog zainteresiranog kandidata postoje više od tri otvorena mjesta. U nekim sektorima nedostatak osoblja je posebno velik.
Ako tražite posao kao inženjer, to je lako. Nije tako lako kao prije godinu dana. Broj prijavljenih se značajno povećao. Značajno je pao i broj radnih mjesta. Ali inženjersko tržište još uvijek je tržište ponude: u prvom kvartalu ove godine prosječno 44.500 kandidata imalo je na raspolaganju 150.000 otvorenih pozicija.
Puno slobodnih mjesta
Mnoga otvorena radna mjesta ne popunjavaju nezaposleni inženjeri, već ljudi koji prelaze s jednog posla na drugi. Međutim, omjer onih koji traže posao i otvorenih radnih mjesta pokazuje manjak u čisto matematičkom smislu. Na svakog inženjera koji traži posao dolazi 3,3 slobodna radna mjesta.
Stvari ne izgledaju tako dobro za kemijske i proizvodne inženjere kao za stručnjake u tradicionalnim područjima inženjerstva. Na svakog nezaposlenog inženjera elektrotehnike dolazi 5,6 slobodnih radnih mjesta, 4,3 za inženjera građevinarstva i 3,7 za inženjera strojarstva. Informatičari se moraju zadovoljiti s tri ponude.
Velika potražnja zbog energetske tranzicije
Općenito, inženjeri su potrebni za digitalizaciju, dekarbonizaciju i energetsku tranziciju. Velika potražnja za inženjerima elektrotehnike pokazuje pritisak restrukturiranja opskrbe energijom.
Potražnja za građevinskim inženjerima pokazuje koliko građevinske tvrtke pate od nedostatka kvalificiranih radnika. U građevinarstvu je zapravo zatišje. Ali očito se čak i nekoliko narudžbi ne može ispravno obraditi zbog nedostatka inženjera.
Činjenica da, s druge strane, manjak informatičara nije tako velik može se objasniti dvama razlozima: sveučilišta školuju informatičare u znatnom broju. Gotovo 90.000 ljudi studira informatiku na njemačkim sveučilištima i gotovo 57.000 ljudi na tehničkim fakultetima. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, za ostale inženjerske discipline znatno ih je manje.
Informatičara ima najviše
Drugi razlog za relativno opuštenu situaciju na IT tržištu: profil posla je još uvijek relativno nov, a samim time i kadrovi općenito mladi. Dok mnogi tradicionalni inženjeri strojarstva, elektrotehnike i građevine odlaze u mirovinu i moraju ih zamijeniti mladi kadrovi, tržište rada informatičara samo odražava novi razvoj.
Klasični inženjerski studiji očito postaju manje atraktivni. Prije deset godina bilo je dobrih 350.000 ljudi koji su studirali strojarstvo, elektrotehniku ili građevinarstvo na njemačkim sveučilištima i tehničkim fakultetima, ali u zadnjem zimskom semestru bilo ih je tek nešto manje od 280.000. Broj upisanih studenata informatike povećao se sa 180.000 na 260.000. Početne plaće od 65.000 eura godišnje su pravilo.
Osobita nestašica na Istoku
Manjak inženjera najveći je u visoko industrijaliziranoj Bavarskoj. Za svaku osobu koja traži posao postoji 5,3 mogućnosti. Nakon Bavarske slijedi Saska s vrijednošću od 4,3 slobodna radna mjesta po inženjeru koji traži posao. “U istočnim njemačkim saveznim državama, demografski razvoj je glavni razlog za velika uska grla,” kaže inženjerski monitor, “dok u Bavarskoj visok rast zaposlenosti igra ulogu.” Drugim riječima: dok u Bavarskoj postoji raspoloženje za rast, u Istočnoj Njemačkoj nedostaje kvalificiranih mladih ljudi koji bi mogli pokriti samo osnovne potrebe.
Inženjerski monitor također pokazuje da je Istočna Njemačka neprivlačna za strane kvalificirane radnike. Samo u predgrađima Brandenburga oko Berlina postoji značajan udio stranih inženjera (8 posto u državi), koji je, međutim, znatno manji nego u okolici Münchena i Frankfurta na Majni. Ostale istočne njemačke savezne države imaju udio stranih inženjera između 4,4 i 6,6 posto (Türingen), koji brzo raste – ali na niskoj razini. U Zapadnoj Njemačkoj udio je slično nizak samo na poljoprivrednom sjeveru.
Više od jednog od deset inženjera dolazi iz inozemstva
S obzirom na manjak inženjera, “Ingenieurmonitor” zaključuje da je rast zaposlenosti i gospodarske proizvodnje moguć jedino “jer je porastao udio stranih zaposlenika u inženjerskim i informatičkim strukama”. Sveukupno, 11 posto inženjera u zemlji su stranci.
Ono što je zapanjujuće je da nijedna značajna skupina ne dolazi iz tipičnih izbjegličkih zemalja. Najviše stranih inženjera u Njemačkoj je iz Indije (13.000), Turske (8.500) i Kine (6.500). Iz Europe su brojčano relevantni samo inženjeri iz Italije (7000), Francuske i Španjolske (po 5000).
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/ingenieure-stellen-fachkraeftemangel-100.html
