Prehrana
Previše šećera oštećuje mozak
N&P:D.A.
Dobro je poznato da previše šećera može dovesti do pretilosti ili potaknuti dijabetes. Manje je poznato, međutim, da velika konzumacija šećera potiče i razvoj moždanih bolesti poput demencije.
Kako bi funkcioniralo, ljudsko tijelo zahtijeva niz hranjivih tvari – uključujući šećer. Kao izvor energije, neophodan je za mozak. Stoga je razumljivo da je glukoza popularan međuobrok za održavanje visoke koncentracije. Ali doza je presudna. Previše šećera može štetiti našoj učinkovitosti, pa čak i potaknuti bolesti mozga.
Previše šećera je “otrov” za živčani sustav
Visoka razina šećera u krvi potiče razvoj pretilosti i dijabetesa. Ali šećer je također “neurotoksična” tvar. To znači da oštećuje živčane stanice – uključujući i one u mozgu. Ako jedemo previše šećera, povećavamo rizik od bolesti mozga kao što su demencija, Alzheimerova bolest i moždani udar – tri od deset najčešćih uzroka smrti u svijetu.
Mnoge od ovih bolesti mogu se spriječiti usvajanjem zdravijeg načina života. To također uključuje manju potrošnju šećera. Nedavna meta-analiza pokazala je da, iako šećer kratkoročno povećava mentalnu izvedbu, dugoročno prehrana s visokim udjelom šećera može pogoršati kognitivne sposobnosti.
Dotok krvi u mozak poremećen šećerom
Previše šećera u krvi također može oštetiti krvne žile. Promijenjeni metabolizam inzulina može uzrokovati stvaranje naslaga u stijenkama krvnih žila. S vremenom se sužavaju žile koje opskrbljuju mozak krvlju. To onda može dovesti do nedovoljne opskrbe pojedinih područja mozga.
Dugoročno gledano, sužavanje krvnih žila moglo bi dovesti do demencije, Alzheimerove bolesti i moždanog udara, objašnjava Frank Erbguth, predsjednik Njemačke zaklade za mozak, u intervjuu za SWR. Postoji još jedan rizik za ljude koji pate od migrene: “Šećer ne čini pacijenta s migrenom pacijentom s migrenom, ali prag za pojavu napadaja migrene vjerojatno ovisi o šećeru”, objašnjava Erbguth.
Dijabetes potiče bolesti mozga
Iz dijabetesa mogu proizaći i neizravnije posljedice. Istraživači su još od 1990-ih znali da dijabetes tipa 2 također povećava rizik od demencije. Pretpostavlja se da se time remeti i metabolizam glukoze u živčanim stanicama. To također povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Inzulin također igra ulogu u stvaranju Alzheimerovih plakova u mozgu. Te su nakupine odgovorne, između ostalog, za odumiranje živčanih stanica u mozgu.
Konzumiranje dvostruko više šećera od preporučenog
Unatoč tim rizicima, potrošnja šećera ostaje visoka. U Njemačkoj je godišnja potrošnja šećera u prosjeku 33 kilograma – gotovo dvostruko više nego što preporučuje Njemačko nutricionističko društvo (DGE). Prema DGE-u, samo deset posto našeg energetskog unosa treba potjecati od šećera. U prosjeku bi to bilo oko 18 kilograma godišnje. Jedan od načina smanjenja potrošnje bio bi porez na šećer. Ovo je već postiglo početni uspjeh u Engleskoj od uvođenja 2018., kaže Erbguth. U Engleskoj je već osam posto manje pretilih ljudi.
Začarani krug šećera
Odreći se šećera nije uvijek lako. Čak i male doze dovode do povećane žudnje. Jer kada ga uzmete, u mozgu se oslobađa hormon sreće dopamin. Prema riječima stručnjaka, zamjena šećera raznim zaslađivačima također nije bez problema. Iako ne sadrže kalorije, nova istraživanja pokazuju da konzumacija zaslađivača također povećava broj krvožilnih bolesti. Čini se da je jedini učinkovit lijek uvelike izbjegavati proizvode koji sadrže šećer.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/zucker-gehirn-100.html
