Nove studije
Kako naš mozak stari
N&P:D.A.
Nova istraživanja bacaju svjetlo na to kako naš mozak stari. Postoji veza s evolucijom: čini se da područja koja nas razlikuju od majmuna posebno brzo stare.
Kako starimo, primjećujemo da više nismo tako produktivni kao prije. Snaga našeg mozga opada. Sve do 25. godine života mozak nastavlja sazrijevati, rasti i razvijati se. Zatim se polako raspada. Međutim, prvi učinci starenja pojavljuju se tek nakon 50. godine.
Čimpanze također primjećuju da su sve starije. Više nisu tako pokretljivi i treba im više vremena da pronađu hranu. Ono što nas razlikuje od čimpanza je naša sposobnost govora ili donošenja složenih racionalnih odluka. Ali upravo to može biti naš pad kako starimo.
Cijena evolucije
“Zanimljivo je da smo uspjeli otkriti da, iako slična područja stare kod ljudi i čimpanza, samo kod ljudi dolazi do najvećeg učinka starenja u područjima koja su se nedavno promijenila”, objašnjava Felix Hoffstaedter. Radi na Institutu za neuroznanost i medicinu u Istraživačkom centru u Jülichu.
U nedavnoj studiji on i njegov tim usporedili su starenje mozga ljudi i čimpanza. “Posljednji odlučujući razvoj kod ljudi vjerojatno ima svoju cijenu. Zbog toga postajemo tako stari, ali ta su područja također vrlo osjetljiva na starenje”, nastavio je istraživač.
“Prvi ušao, posljednji izašao”
Nalazi podržavaju načelo “Last in, first out”. Područja mozga koja se posljednja razvijaju također prva propadaju. To prvenstveno uključuje područje prefrontalnog korteksa. Ovdje donosimo odluke ili rješavamo probleme.
“Možemo relativno dobro pokazati kako mozak stari. Stanica postaje sve manje i dolazi do stanjivanja, ali to se događa više u nekim područjima nego u drugima”, kaže Hoffstaedter. Budući da su ta područja podložna posebno velikom stresu, mogu se pojaviti znakovi istrošenosti – prema teoriji istraživačkog tima.
Predviđanje dobi pomoću “moždanog sata”
Istraživački tim iz Čilea upotrijebio je “moždani sat” kako bi pokušao predvidjeti stari li ljudski mozak brže nego što sugerira njegova kronološka dob. Pomoću umjetne inteligencije izračunali su tzv. brain age gap, odnosno razliku između stvarne kronološke dobi i utvrđene dobi mozga.
Kako bi to učinili, ispitali su koliko dobro pojedine regije mozga međusobno djeluju. Točnije, razlika u dobi mozga od deset godina za 50-godišnjaka znači da njihov stvarni učinak mozga odgovara onome 60-godišnjaka. Stoga je njihov mozak stariji nego što bi trebala biti njihova stvarna kronološka dob. To već u ovom trenutku može dovesti do pada u radu mozga.
Utjecaj okolišnih čimbenika i načina života
Starenje mozga uzrokovano je i našim načinom života. Zagađenje, kultura, socioekonomski uvjeti i prehrana mogu ubrzati ili odgoditi naše starenje. Osobito kod ljudi u zemljama s većom društvenom nejednakošću mozak stari brže nego u usporednim skupinama iz Europe ili Azije.
Prema čileanskoj studiji, posebno žene u zemljama s velikom rodno specifičnom društvenom nejednakošću, poput Latinske Amerike ili Kariba, imale su veće razlike između dobi mozga i stvarne dobi od muškaraca u tim zemljama.
Osim normalnog procesa starenja, postoje i neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove, koje ubrzavaju starenje. Razlika u odnosu na normalno starenje nije tako velika. “Zdravo starenje mozga ne razlikuje se bitno od određenih progresija bolesti, ali se naravno događa puno sporije”, objašnjava Hoffstaedter.
Prilika za nove terapije Alzheimerove bolesti
Istraživači s Instituta za psihijatriju Max Planck došli su do zaključka da se aktivnost gena u različitim tipovima stanica u mozgu mijenja tijekom života. Posebno je pogođena aktivnost gena koji su odgovorni za komunikaciju između živčanih stanica.
To se više ne može dogoditi tako brzo kao prije. Ovo objašnjava zašto postajemo zaboravljiviji kako starimo. Ovdje bi se u budućnosti mogle koristiti nove terapije, primjerice za Alzheimerovu bolest.
Ne možemo utjecati na osnovne genetske zahtjeve koji nas čine podložnijim starenju. Ali prema Hoffstaedteru, starenje možemo donekle odgoditi. Naime kroz “zdrav način života, prehranu, tjelovježbu i društvene kontakte”.
Izvor: tegesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/alterung-gehirn-100.html
