Gubitak radnih mjesta u industriji ima svoju cijenu
N&P:D.A.
Vlada ističe da je tržište rada stabilno. Ali usporedba industrije pokazuje: tržište rada doživljava strukturne promjene – s negativnim posljedicama za zaposlenike i prosperitet zemlje.
Ljutnja Erdala Tahte ne jenjava. “Bezumna, razorna štednja lokacija se nastavlja. Ovo nije strategija za bolju budućnost, već prije program štednje bez rime ili razloga.” Tahta je predsjednik radničkog vijeća dobavljača automobila ZF u Koblenzu. Kompanija želi ukinuti ukupno 14.000 radnih mjesta u Njemačkoj do 2028. godine. Još uvijek nije jasno kakve će posljedice program štednje imati za lokaciju Koblenz u pokrajini Rheinland-Pfalz.
Uprava opravdava otpuštanje radnih mjesta teškom situacijom na tržištu: globalna proizvodnja automobila još uvijek je znatno ispod razine prije Corone, rekao je glasnogovornik ZF-a za SWR. Osim toga, kineski proizvođači automobila sve su se više natjecali s njemačkim tvrtkama na globalnom tržištu.
Prije dobra dva tjedna bio je prosvjed u tvornici u Koblenzu. Olaf Gensch, voditelj odjela IG Metall shop stewards u ZF Koblenz, upozorava: “Jednostavno smanjenje brojeva dovest će do kolapsa cijelih odjela. Radni procesi koji dobro funkcioniraju žrtvovani su zarad kratkoročnih ušteda. Ako se mjere štednje i otpuštanje radnih mjesta nastave na taj način cijela područja u konačnici neće biti u opasnosti da više funkcioniraju.”
Dobavljači u krizi
Postoji velika frustracija zbog prijetnje ukidanjem radnih mjesta. Ali nije samo ZF u krizi. Druge tvrtke u opskrbnoj industriji također imaju sličnu situaciju. U proizvođaču amortizera Bilstein, koji pripada ThyssenKrupp AG, matična tvrtka želi ukinuti 200 radnih mjesta u tvornici u okrugu Trier-Saarburg.
U Landau pogađa tvornicu kotača Ronal. Proizvođač aluminijskih kotača planira zatvoriti svoju lokaciju u gradu na jugu Palatinata krajem ožujka 2025. Tada će bez posla ostati oko 550 zaposlenika. Grupa Eberspächer, sa sjedištima u Herxheimu i Landauu, već je ove godine izgubila više od 200 radnih mjesta. Proizvođač guma Michelin, s pogonima u Bad Kreuznachu i Trieru, također je usred procesa konverzije. Tvornica u Trieru bit će potpuno zatvorena do kraja godine.
Niže plaće u drugim sektorima
Ekonomski stručnjak Jens Südekum sa Sveučilišta u Düsseldorfu trenutno zna mnogo takvih primjera. Strukturna kriza nije zahvatila samo automobilsku industriju, već i cjelokupnu proizvodnu industriju – automobilski, strojarski i farmaceutski sektor. “Na prvi pogled, ukupan broj zaposlenih još uvijek izgleda dobro i iznosi oko 46 milijuna”, rekao je Südekum.
Međutim, on ukazuje na razvoj događaja u različitim sektorima. “Zapošljavanje već mjesecima snažno raste u područjima zdravstva, skrbi i javnih usluga. To su važni sektori, ali plaće su znatno niže u usporedbi s industrijskim poslovima.”
Zapošljavanje pokazuje znakove deindustrijalizacije
Südekum iznosi brojke iz proteklih nekoliko mjeseci. Nakon toga će se ukinuti radna mjesta u metalskoj, elektroindustriji, industriji čelika ili građevinarstvu. “Općenito gledano, stvaranje vrijednosti je još uvijek stabilno, ali već vidimo deindustrijalizaciju u zapošljavanju. Padovi u tvrtkama postali su veći posljednjih mjeseci. Volkswagen i Thyssenkrupp su aktualni primjeri koji su također u medijima. Razvoj se odvija ali i u poduzećima srednje veličine“, kaže Südekum.
Po njegovom mišljenju, ne radi se o gospodarskom padu, već o strukturnoj promjeni tržišta rada. “Problem je u tome što su poslovi u industriji plaćeni iznad prosjeka. Imaju visoku produktivnost u usporedbi s međunarodnim standardima, sindikalni su i inovativni”, kaže Südekum. Svatko tko prijeđe iz industrijskog posla u drugu industriju obično mora biti spreman na nižu plaću.
Trajno manji prosperitet
Sve u svemu, strukturna promjena ima dalekosežne posljedice. “Izdaci za istraživanje i razvoj su visoki u industriji. Patenti pokreću cijeli inovacijski motor gospodarstva.” Ako dinamika tamo opadne, to će utjecati na poreze, fondove socijalnog osiguranja i ukupni prosperitet zemlje.
Südekum daje primjer: “Posebno su općine ovisne o porezu na obrt. Ako, na primjer, Thyssenkrupp u Duisburgu otpušta zaposlenike, onda ovaj porezni prihod opada. Tada nema novca za škole, knjižnice ili bazene, pa tako i ovo ima posljedice za stanovništvo.
Konkurencija iz Kine i SAD-a
Pritisak na njemačku industriju će vjerojatno rasti. Kina se sve više probija na svjetsko tržište subvencioniranim industrijskim proizvodima. SAD također pokušava privući industrijske tvrtke u zemlju diljem svijeta.
U Njemačkoj se tvrtke bore s onim što je postalo kronični problem lokacije: visoki troškovi energije, previše birokracije, premalo kvalificiranih radnika, loša infrastruktura i sve starije stanovništvo.
Loše perspektive
Analizu ekonomista iz Düsseldorfa potvrđuje i najnoviji ifo indeks poslovne klime. U svojoj najnovijoj studiji, ekonomski institut dolazi do zaključka da se raspoloženje u njemačkom gospodarstvu iznenađujuće naglo pogoršalo. To je četvrti pad zaredom.
Osjetno lošije svoju trenutnu situaciju ocjenjuju i tvrtke iz proizvodnog sektora. Potražnja i ulaganja su slabi. Očekivanja su također puno pesimističnija. Glavni sektori njemačke industrije su u poteškoćama.
Ministarstvo potvrđuje trend
Zeleno Savezno ministarstvo gospodarstva Roberta Habecka također dolazi do otrežnjujućeg zaključka u svom izvješću o aktualnoj gospodarskoj situaciji – također za tržište rada. Njemačko gospodarstvo i dalje stagnira, a proizvodnja je početkom trećeg tromjesečja ponovno pala. “Industrijska proizvodnja i dalje je u padu, prvenstveno kao rezultat kontinuiranog pada inozemne potražnje i pada knjiga narudžbi”, priopćilo je ministarstvo.
I dalje: “Značajan pad proizvodnje bilježe značajna područja poput proizvodnje motornih vozila i dijelova za motorna vozila (-8,1 posto), strojarstva (-0,5 posto), metalnih proizvoda (-3,8 posto) i kemijskih proizvoda (- 1,3 posto) slabo gospodarstvo uzrokuje nastavak rasta nezaposlenosti i sve više usporava rast zaposlenosti.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/verbraucher/arbeitsmarkt-deindustrialisierung-100.html
