Kad jedna plaća nije dovoljna za život / 2.dio
N&P:D.A.
Siromaštvo ostaje tabu tema u Njemačkoj. Ljudi koje to pogađa ne vole pričati o tome.
Mnogi ljudi pokušavaju si pomoći radeći dva ili čak više poslova.
Državna pomoć često nije poželjena
Samohrana majka Sandra G. ima pravo na državnu naknadu, ali ne traži ni jednu. I nije jedina koja se odriče financijskih beneficija. Prema Institutu za tržište rada i strukovna istraživanja, oko 40 posto onih koji imaju pravo na naknade ne iskorištavaju ih; neki iz neznanja, drugi jer, poput Sandre G., više vole živjeti u skrivenom siromaštvu.
Socijalna radnica Hundert zna razloge zašto neki ljudi žive u skrivenom siromaštvu umjesto da se obrate zavodu za zapošljavanje. Mnogi od tih ljudi kasne u svoje savjetovalište jer bi se radije sami izvukli iz svoje nevolje. “Imaju problema s priznavanjem da su siromašni. Postoji sram i stigma povezana s nemogućnošću podmirivanja troškova života i primanja beneficija. Mnogima se to čini kao neuspjeh.”
A dolazi joj sve više umirovljenika jer više ne znaju što bi. Mnogi traže posao kako bi kompenzirali svoje financijske poteškoće. “Ljudi s malim mirovinama gotovo su prisiljeni povećati ili poboljšati jer su troškovi života toliko porasli. Mnogi se više ne usude ni grijati jer se boje poskupljenja energenata i da si ih više ne mogu priuštiti.”
Mnogi umirovljenici ispod granice siromaštva
Umirovljenik Bärbel H. također je radio kao industrijski službenik gotovo 45 godina, uključujući 33 godine u poduzeću pokretnih valjaka u središnjem Hessenu. Ova 70-godišnjakinja drugačije je zamišljala svoju mirovinu. Umjesto da uživa u miru i tišini, ona nastavlja raditi: “Moram nešto dodatno zaraditi. Sama mirovina ne bi bila dovoljna. A da ne radim, morala bih razmišljati hoću li i dalje izlaziti jesti i u kojoj bih mjeri još uvijek mogao sudjelovati u društvenom životu jer sve to košta toliko novca.”
Prema izračunu Saveznog ureda za statistiku, 42,3 posto umirovljenika u Njemačkoj mora preživjeti s manje od 1250 eura neto. To je više od četiri od deset umirovljenika. Otprilike jedan od četiri primatelja mirovine (26,4 posto) čak prima manje od 1000 eura. To posebno često pogađa žene, točnije 53,5 posto, dok je to kod muškaraca “samo” 28,2 posto.
A povrh toga tu je i porezno opterećenje
Otkako je Bärbel H. otišla u mirovinu, radi kao službenica jedanaest sati tjedno. Ova količina posla je iznad mini-posla jer joj treba 200 eura više u novčaniku. To znači da se njezina mirovina i posao zbrajaju u jedan prihod. “I moram reći, bolje bih prošao s novcem da na kraju godine ne udari porez, koji bi mi uzeo pola onoga što zaradim. Osjećam se kao da plaćaš za svaki dodatni rad koji se dodatno kažnjava .”
Ova 70-godišnjakinja sebe i sve ostale koji se bore s rastućim troškovima i malo novca vidi kao gubitnike od inflacije.
“Jednostavno nije fer kad sam na kraju života i ne mogu si više puno toga priuštiti jer to jednostavno nije financijski moguće. Radila sam cijeli život. I to je velika nepravda u našoj zemlji.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/arm-trotz-arbeit-100.html
