Kad samoća određuje sve
N&P:D.A.
Usamljenost je za mnoge ljude depresivna. Prema studiji, osjećaj je rašireniji nego što se mislilo.
Potreba za podrškom je ogromna.
“Ponekad rano ujutro pomislim, zašto uopće ustaješ? Nemam se čemu radovati. Svaki dan je isti”, kaže Karola Lottmann. 64-godišnjakinja stoji u svojoj maloj kuhinji i kuha čaj. “Većinu vremena ustanem i samo vidim kako ću proći kroz dan.”
Počela se osjećati usamljeno 2018. kada je njezin suprug otišao u starački dom. Svi kontakti su nekako prekinuti. “Nekada sam bila puno s ljudima. A onda sam se sve više povlačila. Bojim se da se ne osramotim i da ne budem primijećena. Muka mi je bila od samoće.”
Samoća ju je tjerala u depresiju, no danas nije sama. Diana Pau je u posjetu i želi joj dati nadu. Dvije žene sjedaju na sofu. Savjetnik za starije osobe specijalizirao se za usamljenost za organizaciju socijalne skrbi radnika u Kevelaeru. Pokušava nježno pokazati Karoli Lottmann izlaz iz usamljenosti. “Ljudi koji su usamljeni često su zarobljeni u svojoj obitelji i ne iznose svoje probleme u javnost.”
Usamljenost je široko rasprostranjena
Čini se da je ovaj osjećaj usamljenosti rašireniji nego što se dosad mislilo. To proizlazi iz trenutnih studija. U jednoj studiji, svaki drugi ispitanik u dobi od 40 i više godina rekao je da je usamljen. Prema studiji Techniker Krankenkasse, mlađi ljudi ne samo da su češće pogođeni, oni također više pate od osjećaja izolacije.
Zaklada Bertelsmann također je istražila problem. U svih sedam analiziranih zemalja EU-a osobe s niskim stupnjem obrazovanja više su pogođene usamljenošću. I ovdje također: mladi posebno pate od usamljenosti.
“Još uvijek osjećamo posljedice pandemije korone”, kaže Anja Langness iz Zaklade Bertelsmann. “Došlo je do naglog porasta doživljaja usamljenosti, koji se još uvijek nije u potpunosti smirio. Usamljenost posebno pogađa mlade ljude u nepovoljnom položaju. I one koji su doživjeli diskriminaciju. Oni se osjećaju posebno usamljeno.”
Sportske aktivnosti i klubovi pomažu
Za mlade je posebno važno da imaju mogućnosti za sport, otvorene susrete mladih i centre za razmjenu i susrete. “To nije bilo moguće tijekom faze Corone, a čak su i sada ove ponude za mlade pogođene političkim rezovima”, kaže Anja Langness. “Ovo je opasan razvoj jer su analogni susreti toliko važni.”
Mnogi klubovi i institucije oslanjaju se na donacije i političku potporu. Pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija podržava telefonsku liniju za usamljenost „Silbertelefon“. Pogođeni mogu svaki dan anonimno nazvati 0800 470 80 90 i kontaktirat će ih 250 volontera diljem zemlje. Kao Andrea iz okruga Ennepe-Ruhr.
“Vjerujem da su ljudi u Njemačkoj u opasnosti da postanu sve više usamljeni”, kaže volonterka. Mnogi bi podcijenili što znači biti usamljen. “Važno je maknuti tabue s teme i politički govoriti o tome.” Do 250 ljudi sada koristi telefon za borbu protiv usamljenosti svaki dan.
Posljedice za zdravlje
Usamljenost ima posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje pogođenih. “Usamljenost više nije fenomen koji pogađa samo starije ljude. Mladi su nova rizična skupina. Ovakav razvoj zahtjeva odgovornost u cijelom društvu kako bi se učinkovito borili protiv usamljenosti”, kaže Anja Langness iz Zaklade Bertelsmann.
Potrebne su ciljane mjere za smanjenje usamljenosti: više prevencije, više savjeta na internetu i od stručnjaka za obrazovanje i psihologa.
Savjetodavne ustanove više nisu dostupne
To je upravo ono što viša savjetnica Diana Pau iz Kevelaera pokušava učiniti svaki dan. Ona vodi ured na Donjoj Rajni i nudi savjete i zajedničke sastanke. Ali krajem prosinca u Kevelaeru je gotovo. Grad i sponzori više ne financiraju radove, što ruši raspoloženje mještana. “Ljudi nas i dalje mogu zvati”, kaže Diana Pau iz Arbeiterwohlfahrta. “Može nas se dobiti telefonom, ali više nismo kontakt biro.”
Bez obzira jeste li mladi ili stariji, samoća vam može oduzeti cijeli dan, kao što je slučaj s Karolom Lottmann. A onda se mnogo toga zasjeni kada praznina odredi život 64-godišnjaka.
“Od samoće sam se razboljela i tjerala u depresiju. Učinila me bezvoljnom. Postala sam bezvoljna”, kaže Karola Lottmann. Svi oni priželjkuju da problem usamljenosti počnu ozbiljnije shvatiti mnogi ljudi. I da ljudi obrate pažnju i pomognu ti da se izvučeš iz usamljenosti.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/innenpolitik/einsamkeit-studie-106.html
