Umirovljenje sa 63 godine često promašuje svoj cilj
N&P:D.A.
Umirovljenje sa 63 godine bez odbitka ima za cilj omogućiti raniji odlazak u mirovinu, posebice osobama koje se bave fizički zahtjevnim poslovima. Studija pokazuje da samo nekolicina iz ove skupine ima koristi.
Rasprava o odlasku u mirovinu sa 63 godine često se tiče jako opterećenih zaposlenika poput konobarica, medicinskih sestara ili njegovatelja – a vrlo često i ljudi koji rade u građevinarstvu. No, u većini slučajeva takvi zaposlenici ne navrše ni 45 godina staža osiguranja. Međutim, oni su preduvjet za primanje mirovine sa 63 godine bez odbitaka.
Studija Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) koja se temelji na podacima Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB) sada je pokazala da značajan udio onih koji odlaze u prijevremenu mirovinu i bez odbitaka nakon 45 godina osiguranja dolazi iz zanimanja s relativno malo opterećenje. Najviše koristi ima menadžer u javnom sektoru, a ne građevinski radnik, i zaposlenik banke, a ne medicinska sestra.
Od onih koji mogu otići u mirovinu bez ikakvog smanjenja mirovine, manje od trećine u prosjeku je tijekom radnog vijeka bilo izloženo vrlo visokoj razini stresa, navodi DIW. Osim tjelesnog napora, tu spada i tzv. psihosocijalni stres kao što je stres. Nasuprot tome, gotovo 40 posto bilo je pod blagim do umjerenim stresom.
Ovisno o godini rođenja
Nakon 45 godina staža osiguranja prijevremena mirovina uglavnom je moguća. Ipak, moraju se uzeti u obzir neki ključni podaci koje je Njemačko mirovinsko osiguranje navelo na svojoj web stranici. Osobe rođene prije 1953. godine s navršenih 45 godina staža osiguranja mogu u mirovinu bez odbitka s navršenih 63 godine života. Međutim, to više ne vrijedi bez ograničenja za one rođene između 1953. i 1963. jer se dobna granica za odlazak u mirovinu postupno povisivala. Tu mirovinu mogu ostvariti svi rođeni nakon 1964. godine najranije sa 65 godina.
Za studiju DIW, biografije tržišta rada gotovo 8000 muškaraca rođenih 1957. s njemačkim državljanstvom ocijenjene su kao primjeri. U ovom uzorku dobra petina ostvarila je 45 i više godina staža osiguranja.
Kakve promjene predlažu stručnjaci
Na temelju rezultata, autori studije vide potrebu za promjenama dobne granice za odlazak u mirovinu od 63 godine. “Duljina radnog staža je neadekvatan pokazatelj za mjerenje profesionalnog stresa”, kaže Hermann Buslei, znanstveni suradnik u Odjelu za javni sektor pri DIW-u. Berlin i jedan od autora studije. „Kao kriterij za prijevremenu starosnu mirovinu, instrument koji se temelji na stvarnoj zapošljivosti osiguranika imao bi više smisla“, dodaje autor studije Johannes Geyer.
Procjene su pokazale da prijevremena mirovina za osobe s 45 godina staža nije bila dovoljno ciljana da rastereti osobe koje su obavljale vrlo stresne aktivnosti, kritizirao je Lars Felder, koji je također radio na studiji: “Ciljaniji instrument bio bi npr. , teška radna mirovina kao u Austriji.” I ovdje vrijedi 45 godina staža osiguranja, ali najmanje deset od tih godina mora biti provedeno na posebno zahtjevnim poslovima s teškim radom. Tu spadaju poslovi koji uključuju teške smjenske poslove ili težak fizički rad, a postoje i posebne liste poslova.
Međutim, da bismo opravdali današnji radni svijet, moramo uzeti u obzir i psihološki stres, kaže Felder, istraživač DIW-a – i ukupni fokus na stvarnu zapošljivost osobe.
Pitanje izvedbe
Autori studije preporučuju da se veći fokus stavi na zdravstvene rezultate kada se odlučuje kome je dopušteno prijevremeno umirovljenje i bez odbitaka. Pozivaju na “određeni stupanj fleksibilnosti koji omogućuje i pristup starosnoj mirovini i mogućnost nastavka rada s nepunim radnim vremenom – ovisno o tome koliko je osoba zapravo otporna”. Takva reforma osigurala bi veću pravednost i dugoročno učinila mirovinsko osiguranje održivijim.
Očekuje se da će umirovljenici dobiti ukupno veće mirovine od 1. srpnja 2025. godine. Službena prognoza povećanja mirovina je oko 3,5 posto više. No, to još nije sasvim izvjesno jer će savezna vlada tek na proljeće odlučiti kako će se zapravo povećati mirovine, ovisno o trenutnoj gospodarskoj situaciji i kretanju plaća.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/rente-mit-63-studie-diw-100.html
