Potrošači ignoriraju skupe sorte voća

Potrošači ignoriraju skupe sorte voća
N&P:D.A.

Potrošači su prošle godine morali dublje posegnuti u džep za voćem. To se također odrazilo na promjenu ponašanja potrošača: kupci su kupovali manje skupo voće poput bobičastog voća.

Borovnice se smatraju posebno zdravim jer sadrže vlakna, kalij, folnu kiselinu, vitamine, antioksidanse i fitokemikalije. No prošle godine potrošači su kupovali manje voća poput bobičastog voća – razlog za to su povećane cijene.

“Kada je riječ o visokokvalitetnim rajčicama ili bobičastom voću za deset eura po kilogramu, mnogi ljudi više nisu zainteresirani”, rekao je za Njemačku tiskovnu agenciju Andreas Brügger, generalni direktor Njemačke udruge za trgovinu voćem. Dok je prijašnjih godina bio pravi bum visokokvalitetnih proizvoda, potrošači se sada sve više okreću osnovnom asortimanu.

Slabe berbe uzrokovale su rast cijena voća

Zaključak je da su potrošači prošle godine morali dublje posegnuti u džep za voćem, dok je povrće nešto pojeftinilo. Prema podacima Agencije za tržišne informacije (AMI), voće je poskupjelo u prosjeku pet posto, dok je povrće koštalo oko tri posto manje nego prošle godine.

U slučaju voća, pak, više cijene posljedica su ograničene ponude, rekao je stručnjak AMI-ja Michael Koch. Urod jabuka bio je manji nego prethodne godine. Postojala je ograničena ponuda borovnica iz inozemstva, koja se normalizirala tek u drugoj polovici godine. Opseg nabave se stoga samo neznatno povećao za oko jedan posto.

Cijene povrća se normaliziraju

Kod povrća je, međutim, evidentan suprotan trend: nakon što su posebno popularne sorte poput luka i mrkve bile skuplje 2023. godine, cijene su se vratile u normalu 2024. godine. To je dovelo do veće potražnje, s povećanjem količine nabave za dva posto.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku govore u istom smjeru. Voće je lani, prema izvješću, poskupjelo za 3,8 posto, dok je povrće pojeftinilo za 1,5 posto.

Izazovi za industriju

Industrija voća i povrća sastaje se ovaj tjedan na sajmu Fruit Logistica u Berlinu. Očekuje se do 80.000 stručnjaka iz više od 140 zemalja. No, tvrtke se suočavaju s velikim izazovima: visoki troškovi za zaposlenike, energiju, pesticide i gorivo značajno opterećuju proizvođače.

Udruga također kritizira opću zabranu plastične ambalaže za voće i povrće u EU od 2030. Budući da svaka zemlja može napraviti iznimke, postoji rizik da unutarnje tržište postane neučinkovito. “Komisija nije primijetila da je riječ o besmislici”, kritizira Brügger.

Njemačka je uvoznik voća i povrća

Promjena vlasti u SAD-u i carine kojima prijeti novi predsjednik Donald Trump ne utječu izravno na trgovinu voćem i povrćem u Njemačkoj. Njemačka je zemlja uvoznica za ove proizvode. Oko 80 posto voća i oko 60 posto povrća dolazi iz inozemstva.

Međutim, SAD je važan igrač na globalnom tržištu, istaknuo je Brügger. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) daje jasna pravila za svjetsku trgovinu. S druge strane, Trumpovi poslovi America First su ucjenjujući. “To su stavovi koji će nas baciti desetljeće unazad.”

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre mehr darüber, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.