Nijemci moraju raditi posebno dugo
N&P:D.A.
Raditi do 64. umjesto do 62.: To predviđa mirovinska reforma u Francuskoj. I u Italiji mnogi ljudi idu u mirovinu sa 62 godine. Nijemci, s druge strane, moraju raditi znatno duže.
Gdje je Njemačka u odnosu na EU?
Na prvi pogled Francuska ima izdašan mirovinski sustav u usporedbi s Njemačkom. Godine 2023. ukinuta je dobna granica za odlazak u mirovinu od 62 godine. Dvije trećine Francuza bilo je protiv, a rezultat su bili tjedni štrajkovi širom zemlje. Vlada se na reformu odlučila citirajući poseban članak ustava bez konačnog izglasavanja Narodne skupštine.
“Najranija dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj povećana je sa 62 na 64 godine. Međutim, pune beneficije dobivate samo ako ste uplaćivali 42 ili 43 godine”, objašnjava Friederike Hofmann, dopisnica ARD-a iz Pariza.
Ne samo da je podignuta dob za odlazak u mirovinu, već i broj potrebnih godina uplaćivanja doprinosa. Prije reforme iznosila je 41,5 godina; u budućnosti će Francuzi morati plaćati doprinose 43 godine da bi imali puna mirovinska prava. Svatko tko to ne može, također će morati raditi do svoje 67. godine u Francuskoj, kaže Friederike Hofmann.
Zakon je u Njemačkoj na snazi od 2007
Činjenica da će se dob za odlazak u mirovinu u Njemačkoj stalno povećavati odlučeno je već 2007. godine takozvanim Zakonom o prilagodbi dobne granice. Za osiguranike rođene 1964. godine ili kasnije uvedena je dob od 67 godina kao nova standardna dob za mirovinu. Za rođene od 1947. do 1963. godine predviđeno je prijelazno uređenje s postupnim podizanjem dobne granice.
Da biste otišli u prijevremenu mirovinu bez odbitaka, morate imati 45 godina radnog staža u Njemačkoj. A i tada mirovina bez odbitaka sa 63 godine više ne bi bila ostvariva.
Odgovarajuća uredba odavno je istekla, naglašava mirovinski savjetnik Christian Lindner iz Langebrücka u Saskoj: “To je zato što je zakonodavac rekao da se ovo treba odnositi samo na osiguranike rođene prije 1953. godine. Za mlađe osobe, tj. sve one rođene između 1953. i 1964. godine, dobna granica će se postupno podizati na 65 godina. To vrijedi i ako ste navršili 45 godina doprinosa.”
Dulje rade Nizozemci i Danci
Nedavna analiza Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuje da Nijemci moraju raditi neke od najdužih sati u EU. Umirovljeni su 2022. s gotovo 66 godina života. Nizozemci i Danci radili su nešto duže, s gotovo 67 godina. U Španjolskoj je 65 godina. U Austriji muškarci idu u mirovinu sa 65 godina, a žene trenutno sa 61 godinom. U Francuskoj i Italiji to je bilo gotovo 64 godine. Grci i Luksemburžani su čak radili samo do 62.
Mirovinska stručnjakinja OECD-a Monika Queisser objašnjava za Plusminus da, iako su mnoge zemlje slijedile Njemačku i zamjetno povećale dob za odlazak u mirovinu, njemačka dvostruka kombinacija od 45 godina doprinosa i 65 kao dob za odlazak u mirovinu relativno je stroga u usporedbi s drugim zemljama.
Mirovinska reforma u Italiji ostavlja rupe u zakonu
Reforme su bile potrebne ne samo u Francuskoj nego iu Italiji. I ovdje je zakonska dob za odlazak u mirovinu znatno podignuta. Ali stvarnost je drugačija, objašnjava dopisnik ARD-a Andreas Herz iz Rima: “Prema zakonu, Talijani bi trebali raditi do 67. godine. Ali u prosjeku odlaze u mirovinu sa 62 godine. Često s punim beneficijama. Rupe u zakonu to omogućuju.”
Političari se sada žele pozabaviti pravilima iznimke, kaže Herz. U Italiji mladi stručnjaci smiju raditi do 71. godine. Mirovine su najveća stavka državnih rashoda u Italiji. Teško da ijedna zemlja u EU troši toliko novca na svoje mirovine.
Progresivna dob za odlazak u mirovinu u Danskoj
Ono o čemu se još raspravlja u drugim zemljama već je stvarnost u Danskoj: dob za odlazak u mirovinu raste u skladu s prosječnom starošću stanovništva. Danas je već 67 godina.
Ali i dalje raste, kaže dopisnik Rikke Detlefsen iz Kopenhagena: “Ja osobno moram čekati dok ne napunim 68 godina 2033., a 2040. dob za umirovljenje trebala bi biti 70 godina. Ali ako stanovništvo do tada bude postajalo sve starije i starije, dob za umirovljenje neće prestati ni tada.” Njezina kći, koja sada ima 25 godina, tada bi zapravo morala ostati na tržištu rada do svoje 74. godine.
Bio bogat ili siromašan: svaki Danac prima mirovinu koja se – za razliku od Njemačke – financira iz poreza. To iznosi 965 eura mjesečno, a oni koji nemaju privatno mirovinsko osiguranje dobit će isti iznos povrh, objašnjava Detlefsen. Kako bi ovo ostalo pristupačno, dob za odlazak u mirovinu trebala bi se nastaviti povećavati.
Problem: Mnogi obrtnici, medicinske sestre i njegovatelji već sada idu u prijevremenu mirovinu jer jednostavno više nisu fizički sposobni obavljati svoj posao. A s povećanjem dobi za odlazak u mirovinu, sindikati i istraživači tržišta rada očekuju, kaže Detlefsen, da će mnogo više Danaca podnijeti zahtjev za prijevremenu mirovinu u budućnosti.
U Austriji svi plaćaju
I u Austriji je mirovina, koja se ovdje zove mirovina, na prvom mjestu. Za razliku od Njemačke, ovdje svi uplaćuju zakonsko mirovinsko osiguranje: samozaposleni, političari i, sve više, državni službenici. O uključivanju državnih službenika u mirovinski sustav, o kojem se u Njemačkoj raspravlja desetljećima, u Austriji je odlučeno 2004. godine – uz duga prijelazna razdoblja do 2040. Od 1958. godine u mirovinski sustav Austrije uključeni su i samozaposleni.
I: Posebna prava za političare ukinuta su bez zamjene 1997. – tako da za razliku od Njemačke, zastupnici od tada normalno uplaćuju mirovine. Još jedna razlika: poslodavci plaćaju 2,3 posto više od zaposlenika. Sveukupno, mirovinski doprinosi znatno su viši i iznose 22,8 posto nego u Njemačkoj (18,6 posto).
U Austriji trenutno nema planova za podizanje dobi na 67 godina, kaže Nikolaus Neumaier iz studija ARD-a u Beču. Standardna dob za odlazak u mirovinu za muškarce je 65 godina, a za žene 61 godina. “No, i za njih se postupno podiže dob. I oni će 2033. moći ići u mirovinu bez odbitka tek sa 65 godina”, rekao je Neumaier.
Izvor: tagesschau.de
