“Jednom kad tvrtka ode i ukine radna mjesta, to tako ostaje zauvijek”
N&P:D.A.
Stručnjaci već godinama upozoravaju na izumiranje industrije.
TV debata za savezne izbore također se fokusirala na to postoji li nešto poput “deindustrijalizacije”.
Kolika je opasnost jedne “deindustrijalizacije” ?
Sa svojom logističkom tvrtkom Harder Logistics, Marcello Danieli pomaže tvrtkama u preseljenju njihovih lokacija. “Ponekad su to samo strojevi ili sustavi, ali ponekad cijeli proizvodni pogoni”, objašnjava. Danieli radi u industriji više od 40 godina i pomogao je mnogim tvrtkama da presele svoja sjedišta.
Primjećuje jasnu promjenu: “Tada se većina poduzeća selila unutar Njemačke. Danas se 80 posto poduzeća seli u inozemstvo.” Većina ih je emigrirala u Indiju, Meksiko ili SAD. To nije uvijek bio slučaj, objašnjava: “Prije Corone, Kina je bila posebno popularna. To se promijenilo, Kina nas više ne treba.”
“Smatram da je to vrlo zastrašujuće”
Iako je Danieli zatrpan narudžbama i posao mu cvjeta, ovakav razvoj događaja zabrinjava ga. “Sve je više tvrtki trenutno u aktivnom procesu preseljenja ili barem razmišljaju o tome. Smatram da je to vrlo zastrašujuće.”
Jörg Krämer, glavni ekonomist u Commerzbank, također žali zbog ovog procesa. “Radim kao ekonomist više od 30 godina. Nikada nismo imali tako dugo razdoblje u kojem je industrijska proizvodnja padala.” Od 2017. industrijska proizvodnja bilježi silazni trend.
Automobilska industrija nedavno je odigrala posebno veliku ulogu u ovom padu. “Problemi su posebno akutni u automobilskoj industriji i među dobavljačima. Tužno je što su to često srednje velike tvrtke koje su u osnovi vrlo lojalne Njemačkoj, a neke od njih već su tri generacije u tim tvrtkama”, žali se Krämer.
Mnogi čimbenici djeluju kao prepreke
Danieli točno zna zašto tvrtke sve više napuštaju Njemačku. S njima je u kontaktu gotovo svaki dan: “Uvijek pitam menadžere, direktore, vlasnike zašto se sele. Gotovo sve tvrtke kao prvi problem navode birokraciju, poput službenih procesa ili procedura odobravanja. Zatim dolazi visoko porezno opterećenje. Nakon Belgije, mi smo zemlja s najvećim porezima na svijetu. A na trećem mjestu su troškovi energije.”
Uz sve probleme, Danieli kritizira okvirne uvjete koje tvrtke nalaze u Njemačkoj. “Druge zemlje dolaze s nekim sjajnim idejama i stvaraju poticaje za ulaganje tamo”, kaže on, opisujući trenutni slučaj: “Tvrtka koja je uložila više od 80 milijuna eura u SAD-u doživljava tamošnju kulturu dobrodošlice. Prve dvije godine dobivaju smještaj bez poreza i energije. Zauzvrat, tvrtke se moraju obvezati da će ondje ostati 20 godina.”
Danieli bi također želio vidjeti više interesa za tvrtke u Njemačkoj i više napora da ih zadrži ovdje. “Nikada nisam doživio da je gradonačelnik, primjerice, pitao što se može učiniti ili zašto je tvrtka nezadovoljna. Iako je to očito, ne postoji neki plan kojim bi se moglo utjecati na te procese.
“Krajnje je vrijeme”
Ekonomist Krämer stoga poziva sljedeću saveznu vladu da nešto poduzme. “Tvrtke moraju ponovno osjetiti da su ovdje tražene i da se okvirni uvjeti razvijaju u pravom smjeru.” Uglavnom, nada se da će se nešto promijeniti: “Već smo to postigli nekoliko puta u našoj gospodarskoj povijesti – ako se sjetite Agende 2010 pod kancelarom Schröderom, na primjer.”
No, važno je da se i budući koalicijski partneri povuku. Jer krajnje je vrijeme. Danieli također zna da je egzodus tvrtki jednostran razvoj: “Kad jednom odeš, držiš se podalje i obično se više ne vraćaš.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/industriesterben-logistiker-hilft-firmen-beim-umzug-100.html
