Zašto bi vraćanje obveznog služenja vojnog roka bilo teško
N&P:D.A.
Moguća buduća koalicija između CDU/CSU i SPD-a želi financijski ojačati Bundeswehr. Ali postoji i ogroman nedostatak osoblja. Dakle, natrag na oabvezni vojni rok?
“Definitivno se želim boriti za mir, jednakost i takve stvari. Bolje je boriti se za nešto nego samo pričati o tome cijelo vrijeme.” Ovako 18-godišnja maturantica Victoria objašnjava zašto je zainteresirana za karijeru u Bundeswehru. Ona je jedna od više od 6000 mladih ljudi koji se svake godine testiraju u Bundeswehrovu centru za procjenu u Kölnu kako bi se utvrdilo jesu li prikladni za karijeru časnika.
Problem: Broj dobrovoljnih podnositelja zahtjeva daleko je od dovoljnog za rješavanje kadrovskih problema Bundeswehra. Ni među časnicima ni među nižim činovima.
Potreban znatno veći Bundeswehr?
Marcel Bohnert iz Udruge Bundeswehra vidi povratak vojnog roka kao odgovor na nedostatak kandidata. Nema smisla i dalje se oslanjati na dobrovoljno sudjelovanje. Bundeswehr je već napravio mnogo: moderan marketing, istupi na društvenim mrežama, sajmovi poslova ili čak oglašavanje u školama gdje je to dopušteno. Ali dosad je sve ostalo bez željenog uspjeha.
“Godinama smo radili oko 180.000 vojnika”, rekao je potpukovnik Bohnert. “Ali trebamo više od 200.000 i ako gledamo naprijed do ljeta, do sljedećeg NATO-ovog samita, tada ćemo vjerojatno završiti s oko 250.000 do 260.000.” Vojni stručnjaci pretpostavljaju da će budući zahtjevi NATO-a zahtijevati znatno veći Bundeswehr.
Promjena vremena
Političari sada žele osigurati novac za bolje opremljenu vojsku. Ali što je sa zapošljavanjem osoblja? Podsjetimo: 2011. godine tadašnji ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg iz CSU-a obustavio je novačenje. Bundeswehr, u kojem je tijekom Hladnog rata služilo više od 400 000 vojnika, brzo se smanjio. Planirana brojnost bila je 185.000 vojnika.
Prodane su vojarne i imanja. Ukinuti su vojni regrutni uredi, gdje su mladići prethodno bili unovačeni. Strukture potrebne za novačenje više ne postoje. Nedostaje trenera. Vojska, koja je prethodno morala ispunjavati misiju nacionalne i savezničke obrane, koncentrirala se na inozemne misije. Manja, ali visoko obučena i specijalizirana profesionalna vojska činila se kao prava stvar za to.
Vremena su se promijenila. Opet je potrebno više vojnika, ali interes za Bundeswehr je sve manji nego što raste. Zbog toga političari sada raspravljaju o ponovnom uspostavljanju vojnog roka, što bi bilo moguće na temelju Temeljnog zakona. Članak 12.a Temeljnog zakona o vojnom roku još uvijek postoji. Međutim, to se odnosi samo na mladiće od 18 i više godina, a ne na žene. To je problem za neke od modela o kojima se raspravlja.
Registracija prije vojnog roka
U svom programu za savezne izbore Unija je već govorila o tome da želi dugoročno ponovno uvesti vojni rok, točnije u obliku obvezne socijalne godine. Naglasak je ipak bio na “dugoročno”. Zbog nove prijetnje, političar CSU-a Florian Hahn sada poziva na ponovno uspostavljanje vojnog roka ove godine.
Ministar obrane Boris Pistorius, koji je još uvijek na dužnosti, ne slaže se s tim. “Nemamo toliki broj vojarni koji bi nam bio potreban da bismo zapravo mogli unovačiti sve ročnike godišnje skupine”, objašnjava u intervjuu za tagesthemen.
Prije svega moramo preregistrirati mlade ljude koje bismo mogli zaposliti. “Sada ćemo s budućim mogućim koalicijskim partnerom razgovarati o tome koji je model izvediv, koliko brzo i o kolikom ljudstvu je riječ. Ishitrena odluka tipa: sada ponovno uvodimo vojni rok kakav smo poznavali prije, nije baš od pomoći.”
Prijedlog zakona kod semafor koalicije više nije prošao
Nacrt zakona koji bi zahtijevao da se svi vojno sposobni mladići obvezno prijave, a djevojke dobrovoljno jer Osnovni zakon ne dopušta takav uvjet, nije usvojen zbog prijevremenih izbora.
Uz SPD, nacrt modela dobrovoljnog služenja vojnog roka htjeli su podržati i Zeleni. Semaforska vlada se poslužila tzv. švedskim modelom: prijaviš sve koji su sposobni za služenje vojnog roka, ali regrutuješ samo onoliko koliko ti treba, a prije svega one koji se žele sami regrutirati. Model se također temelji na nadi da će mladi ljudi biti više zainteresirani za Bundeswehr ako automatski dođu u kontakt s njim i ako ih se ne mora prvo pronaći.
Ljevica i FDP protiv ponovnog uvođenja vojnog roka
Ljevica je očito protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Suspenzija pod kancelarkom Angelom Merkel bila je “civilizacijski napredak”, kaže čelnica stranke Ines Schwerdtner. “Dovesti našu mladost do točke gdje smo bili prije 20 godina i smatrati je apsolutno beskorisnom bio bi apsolutni korak unatrag. Mi u tome nećemo sudjelovati.”
FDP je također protiv povratka općeg vojnog roka. Međutim, prema izbornom manifestu, pozdravlja se “nacionalna baza podataka za registraciju muškaraca i žena sposobnih za vojnu službu”.
AfD je, s druge strane, za regrutaciju i također želi “ideološku revitalizaciju” Bundeswehra. Njihov izborni manifest govorio je o podupiranju “vojničkih vrlina kao što su čast, drugarstvo i hrabrost”.
Zabrinutosti među stanovništvom
Bez obzira na stajalište pojedinih stranaka o vojnom roku, čini se da su svi svjesni da Bundeswehr treba više osoblja s obzirom na međunarodnu situaciju. Kadrovi koji se ne mogu pronaći samo modernim oglašavanjem i perspektivom stručnog usavršavanja.
Osim toga, političari moraju ozbiljno shvatiti zabrinutost stanovništva. Mnogi nisu uvjereni da zapravo postoji potreba za većim brojem vojnika.
Mnogi prerano prekidaju karijeru
Marcel Bohnert iz Udruge Bundeswehra smatra da netko ljudima mora reći istinu: “Nema svrhe umatati stanovništvo u vatu i pretvarati se da je sve u redu.”
Victoria, 18-godišnja kandidatkinja za časničku karijeru, primljena je: “Jako sam sretna. Želim znati koje su druge strane života.”
Motivirani mladi ljudi bez postojećeg vojnog roka – na prvi pogled prava sreća za Bundeswehr. Ali oni također moraju ispuniti očekivanja. To uspije prerijetko. Do sada je previše onih koji su se svjesno odlučili pridružiti Bundeswehru prerano ispalo.
Izvor: tageasschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/wehrpflicht-118.html
