Zašto novac postaje još jeftiniji
N&P:D.A.
Daljnje smanjenje kamata ECB-a moglo bi pomoći u poticanju gospodarstva.
Što se kretanja inflacije tiče, monetarne vlasti očito imaju jasna očekivanja.
Europska središnja banka (ECB) snizila je svoje ključne kamatne stope šesti put zaredom. Monetarne vlasti danas su ih ponovno smanjile za četvrt postotnog boda. Kamatna stopa za ulaganja velikih banaka kod ECB-a, koja je važna za kamate na štednju građana, sada iznosi 2,5 posto.
Budući da ECB već devet mjeseci redovno snižava kamate, nazire se trend. Novo sniženje kamata u bankama je bilo očekivano. Ponude su prilagođene tome u ranoj fazi. Analitički butik “Finanzberatung Max Herbst” (FMH) iz Frankfurta na Majni nudi pregled. Tko želi uložiti novac kao oročeni depozit na nekoliko mjeseci ili godina, dobit će kamatu od oko dva posto. Krediti za kuće i stanove stoje tri i pol do četiri posto. Kamatna stopa za investicije lagano pada. Kamatna stopa za kredite uglavnom ostaje ista.
Novac ima svoju cijenu
Kamata je cijena novca. To nije odmah vidljivo kada je u pitanju štednja, ali jest s kreditima: niža kamata čini posuđeni novac jeftinijim. To rezultira većim brojem podizanih kredita. Budući da količina novca u osnovi nije ograničena, ona se povećava. To znači: Niske kamatne stope dovode do više zajmova, što dovodi do povećanja ponude novca. Kad se ponuda novca poveća, a ponuda dobara i usluga ostane ista, cijene rastu. Novac mora negdje otići, a tvrtke osjećaju kada su kupci u dobrom financijskom stanju. Rast cijena naziva se inflacija. U odnosu na ponudu novac gubi vrijednost.
S druge strane, niže kamatne stope također mogu potaknuti gospodarstvo. Privatni i komercijalni investitori mogu jeftinije doći do novca i mogu graditi kuće i kupovati strojeve. U idealnom slučaju to znači da ponuda dobara i usluga raste i da nema inflacije.
Kako se inflacija razvija
ECB se prvenstveno fokusira na stopu inflacije. Cilj ECB-a je inflacija od dva posto. Posljednjih godina znatno je veći. Do rujna 2024. inflacija je pala na 1,7 posto. Od tada je korak po korak rastao na 2,5 posto u siječnju. To je jasno govorilo protiv nižih kamata. Ali ranije ovog tjedna, statistički ured Eurostat izvijestio je o 2,4 posto za veljaču.
Korištenje ovog blagog pada inflacije kao izgovora za smanjenje kamatnih stopa pokazuje dvije stvari: Prvo, uprava ECB-a vjeruje da će inflacija nastaviti padati. Drugo, postoje različiti interesi unutar ECB-a. Skupina predstavnika njemačkog najvišeg rukovodstva poziva na oprez kada je riječ o smanjenju kamata. Odvažniji su članovi iz južnoeuropskih zemalja i Francuske. Oni redovito imaju većinu.
Različiti interesi i uvjerenja
Odakle podjela u Europi? S jedne strane, to je povezano s različitim gospodarskim strukturama. Industrijalizirane zemlje s jakim izvozom, poput Njemačke, zainteresirane su za stabilne novčane vrijednosti, sigurne tečajeve i solidne financije kako bi mogle dugoročno poslovati u cijelom svijetu. Druge zemlje ovise o poljoprivredi koju podupire Europa, turizmu i drugim radno intenzivnim industrijama koje ne zahtijevaju velike količine kapitala. Mogu mirnije gledati na ekonomske probleme. Također može postojati uvjerenje da će nacionalne probleme u konačnici apsorbirati i ravnomjerno rasporediti mehanizmi u EU-u i ECB-u.
Monetarna politika također odražava nacionalna iskustva koja se prenose kroz generacije. Još uvijek postoji velika zabrinutost oko inflacije u Njemačkoj. Ekonomski povjesničar Rolf Walter piše o “sablasti inflacije”. Zbog razaranja i privatnih dugova u Prvom svjetskom ratu, globalna gospodarska kriza 1920-ih posebno je teško pogodila Njemačku. Veliki dio srednje klase izgubio je svoju ušteđevinu i mirovinu. Čak i umjerena inflacija i dalje predstavlja prijetnju u Njemačkoj.
Konfuzna situacija
Odnosi između ključnih kamatnih stopa, inflacije i nacionalnih ekonomija komplicirani su i teško ih je izmjeriti. Kad u igru uđu vanjski utjecaji – rat, epidemije, prirodne katastrofe – stvari postaju još teže.
Što trenutno igra ulogu? Ekonomija u Europi godinama se nije oporavila. Posebno se slabo razvija Njemačka. O stvarnom rastu roba i usluga ne može biti govora. Zbog rata u Ukrajini, sankcija protiv Rusije i sukoba s Kinom, sirovine i energija postali su rijetki i skupi. Općenito, postoji rizik da će cijene nastaviti rasti jer američka vlada uvodi nove carine, a pogođene zemlje odgovaraju protucarinama.
Što znači ponovno naoružavanje
Europske države žele preuzeti stotine milijardi dolara duga za izgradnju vojske. To donosi rast i zapošljavanje. S druge strane, vojnici nisu produktivni u ekonomskom smislu. Skupo oružje se kupuje kako se ono ne bi što više koristilo, nego djelovalo kao sredstvo odvraćanja. Nakon nekoliko godina potrebno ih je zamijeniti. U vojskama ima mnogo “mrtvog kapitala”. Državni dug koji im je neophodan mora se vratiti i na njega se moraju platiti kamate.
No, hladnokrvnim ekonomistima također je jasno: bez borbeno spremne vojske zapadni prosperitet bi uskoro mogao biti gotov. S obzirom na “povijesne izazove s kojima se suočavaju Njemačka i Europa”, vodeći njemački ekonomisti prije četvrt godine pozvali su na ponovno naoružavanje. Nazočni su bili predsjednik ifo Instituta iz Münchena Clemens Fuest i predsjednik Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju Moritz Schularick.
Prvo, ponovno naoružavanje će djelovati kao glavni vladin program potrošnje i stimulirati gospodarstvo. Niske kamatne stope su dobre u ovoj situaciji. To je zato što si države mogu lakše priuštiti zajmove za svoje programe naoružanja.
Izvor: tagesschau.de
