500 milijardi eura u posebnim fondovima (Sondervermögen): Tko bi to trebao platiti?
N&P:D.A.
CDU/CSU i SPD žele olabaviti dužničku kočnicu u Temeljnom zakonu kako bi omogućili veće izdatke za obranu. Osim toga, bit će poseban fond od 500 milijardi eura za infrastrukturu.
Ali kako se sve to može financirati?
Friedrich Merz bio je vrlo jasan na tiskovnoj konferenciji nakon istraživačkog kruga pregovora između njegove Unije i SPD-a u utorak: “S obzirom na prijetnje našoj slobodi i miru na našem kontinentu, naša obrana sada mora biti: whatever it takes” (što god je potrebno).” Što god treba ili: novac nije bitan, tako bi se moglo shvatiti i kancelara na čekanju.
Kako bi se financirali planirani dodatni rashodi u obrambenom sektoru, ubuduće se više neće primjenjivati dugovna kočnica (Schuldenbremse) iz Temeljnog zakona (Grundgesetz). Novi posebni fond od 500 milijardi eura trebao bi biti stvoren za širenje infrastrukture u razdoblju od deset godina. Od toga će profitirati i države koje će dobiti 100 milijardi eura.
Günther i Weil pozdravljaju dogovor u istraživačkim razgovorima
Premijer Schleswig-Holsteina Daniel Günther (CDU) pozdravio je sporazume o financijskoj politici između Unije i SPD-a. Pokazali su odlučnost i omogućili sposobnost djelovanja. “Sve razine vlasti dobit će prostor za ulaganja kako bi Njemačka bila spremna za obranu i kako bi se infrastruktura dovela u red”, rekao je Günther. “Uspostava obrambene sposobnosti naše zemlje sada je naš glavni prioritet. Vijesti iz SAD-a zadnjih dana i sati to su nam jasno stavile do znanja.”
Premijer Donje Saske Stephan Weil (SPD) zalaže se za moguće ublažavanje dužničke kočnice. Kada je riječ o nacionalnoj obrani, svakim je danom sve jasnije da Europa i Njemačka moraju preuzeti sve veću odgovornost. “Nadamo se da će Bundestag uskoro donijeti potrebne financijske mjere”, rekao je Weil. Također je bio “jako impresioniran” planovima CDU/CSU i SPD-a na saveznoj razini da dopuste više potrošnje za obnovu infrastrukture i da uzmu u obzir stanje država i općina.
Schwesig daje prioritete – upozorava Madsen
Premijerka Mecklenburg-Zapadnog Pomeranija Manuela Schwesig (SPD) rekla je da njezina država želi uložiti novac iz posebnog fonda u obrazovnu infrastrukturu i bolnice, na primjer. “Riječ je o velikom paketu koji smo mi kao zemlje uvijek zagovarali – a sada se radi o konkretnoj implementaciji”, rekao je Schwesig.
U međuvremenu, ministar gospodarstva Schleswig-Holsteina Claus Ruhe Madsen (CDU) upozorio je da se ne započinju bitke za distribuciju prije nego što novac sjedne na račun. “To nema puno smisla”, rekao je Madsen. Međutim, milijarde su omogućile ponovno fokusiranje na projekte koji nedavno nisu bili u takvom fokusu.
Dressel: Do sporazuma je došlo samo prevarom glasača od strane CDU-a
Financijski senator iz Hamburga Andreas Dressel (SPD) nazvao je sporazum “pametnim, fleksibilnim i boljim od povećanja postojećeg posebnog fonda”. Kad je riječ o posebnom fondu za infrastrukturu, države i općine su se od samog početka vodile računa – kako u smislu njihovog uključivanja u posebni fond, tako i u prilagodbi dužničke kočnice, koja će po prvi put omogućiti i novo zaduživanje država u iznosu od 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda. Čak i ako je ovaj dogovor postignut samo kao rezultat obmane birača od strane CDU-a, to je davno očekivani konsenzus koji će biti dobar za našu zemlju, našu sigurnost i naše gospodarstvo te će dati poticaje rastu, rekao je senator, aludirajući na činjenicu da je Friedrich Merz uvijek odbijao popustiti kočnicu duga prije saveznih izbora.
Kako takvi iznosi utječu na kreditnu sposobnost?
Ali što tako veliki iznosi znače za državu, za gospodarstvo, za kreditnu sposobnost Njemačke? Prije svega, potrebni zajmovi drastično bi promijenili bilancu njemačkog duga. Njemačka trenutno ima državni dug od oko 2,5 bilijuna eura. Uzme li se u obzir samo planirani posebni fond za infrastrukturu od 500 milijardi eura, teret duga raste za 20 posto. Što se tiče veličine, 500 milijardi eura posebnih fondova nešto je više od obujma cijelog federalnog proračuna. Na to će se dodati budući izdaci za obranu. U ovom trenutku, međutim, još nije jasno koliko će točno biti.
Teret kamata će vjerojatno značajno porasti
Savezna vlada već troši gotovo 40 milijardi eura svake godine samo na kamate i otplate. Da Njemačka nema duga, onda bi se ovih 40 milijardi moglo uložiti u obranu i veći dio financijskog problema u obrani bio bi praktički riješen. No tijekom desetljeća Njemačka je nagomilala te stare dugove – a kamate i otplate moraju se snositi u skladu s tim. Teret kamata bio bi odgovarajuće veći s novim zaduženjima, ako ona doista i stupe na snagu. No koliko točno, u ovom je trenutku teško reći.
Inflacija bi se mogla povećati – ali bi i gospodarstvo moglo rasti
Ako država iznenada potroši znatno više novca, to može povećati inflaciju i, kao rezultat toga, kamatne stope. No tako visoka potrošnja također potiče gospodarski rast. Na pomolu su velike nove narudžbe u relevantnim sektorima, posebice u obrambenoj i građevinskoj industriji. Prema pregovaračima CDU/CSU i SPD, novi posebni fond za infrastrukturne projekte koristit će se za velika ulaganja u mostove, ceste i željeznice.
Posebna sredstva: proračuni u sjeni opterećuju desetljećima
Posebna sredstva imaju prednost jer nude sigurnost planiranja. To je zato što su financijska sredstva namjenska i koriste se s jasno definiranim ciljevima. Tehnički, poseban fond je uspostavljen za posebnu imovinu uz redovni proračun. Kritičari stoga govore i o proračunima u sjeni. Posebna sredstva namijenjena su samo za posebne namjene.
Tijekom pandemije Corone osnovan je poseban fond za stabilizaciju gospodarstva. Međutim, otplata neće započeti do 2029. i predviđena je za razdoblje od 20 godina. Osim ovog posebnog fonda Corona i posebnog fonda za Bundeswehr koji je trenutno u tijeku, Savezni ured za reviziju navodi još 29 posebnih fondova. Najstarije datiraju iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Zauzvrat, posuđeni novac se i dalje vraća – čak i nakon desetljeća.
Odakle bi trebao doći novac? moguće povećanje poreza
To što se Njemačka bez problema može novo zadužiti zahvaljuje još uvijek vrlo dobroj kreditnoj sposobnosti. Tri glavne rejting agencije Standard & Poor’s, Moody’s i Fitch i dalje Njemačkoj daju najvišu ocjenu: trostruko A. To znači da Njemačka može posuđivati novac uz relativno niske kamatne stope.
Ipak, novac za otplatu mora odnekud doći, čak i ako se otplata proteže godinama i ne počne tek nekoliko godina. Novac za to onda mora doći iz saveznog proračuna. Tijekom predizborne kampanje Friedrich Merz je više puta spominjao porezne prihode iz rastućeg gospodarstva. Međutim, Njemačka je još uvijek u recesiji. Dakle, rast mora biti na prvom mjestu. Druga mogućnost bi mogla biti povećanje poreza. A posebno se raspravlja o povećanju PDV-a.
Ovisno o odobrenju Zelenih – traže poboljšanja
Da bi se reformirala dužnička kočnica prema planovima, potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu. CDU/CSU i SPD žele održati glasovanje u starom Bundestagu, ali također ovise o glasovima Zelenih. No, na financijski paket žele pristati samo pod određenim uvjetima. Čelnica stranke Franziska Brandtner poziva na poboljšanja u zaštiti klime. Ova je tema također jedno od središnjih sigurnosnih pitanja, rekao je Brandtner.
Ministar financija Donje Saske Gerald Heere (Zeleni) dao je slične komentare. Dobro je da se vodilo računa i o razini države i općine kada su Sindikat i SPD postigli dogovor. No, potrebno je omogućiti i ulaganja u zaštitu klime i prilagodbu klimatskim promjenama.
Izvor: ndr.de
