Žetveni radnici u poljoprivredi
Što nije u redu na njemačkim poljima
N&P: D.A.
Na početku sezone šparoga potrebno je oko 250.000 berača iz inozemstva. Mnogi pate od nepravednih radnih uvjeta. Ali ima i pozitivnih pomaka.
Ovo je dobra vijest za ljubitelje šparoga: zbog visokih temperatura prve šparoge već su ubrane u južnom Hessenu, nekoliko dana ranije nego što je planirano. Za poljoprivrednike sada počinje posebno radno vrijeme. Šparoge je potrebno iskopati iz zemlje, sortirati, očistiti i prodati. Sve to moguće je samo uz pomoć sezonskih radnika.
Na primjer, u Tannenhofu u Weiterstadtu, Hesse, trenutno pomaže 50 radnika u žetvi, kaže Lisa Meinhardt, čija obitelj već generacijama uzgaja šparoge. Uskoro će tamo raditi i do 200 sezonskih radnika: “Uglavnom su to ljudi iz Rumunjske i Moldavije, od kojih su neki s nama već dugi niz godina, ponekad i deset do 20 godina. Mi smo jednostavno velika obitelj.”
Većina pomagača dolazi na šest do osam tjedana. Oni primaju minimalnu plaću, ali oni koji su vrlo dobri u branju šparoga zarađuju znatno više, kaže Meinhardt. Na farmi postoje prostorije za radnike, kao i kontejneri za iznajmljivanje koji se za sada posebno isporučuju. Oni su isplativi, kaže Meinhardt.
Visoke najamnine jedu plaće
Poštene najamnine i dobri radni uvjeti nisu norma, kaže Savez za pravednu poljoprivredu na predstavljanju svog sezonskog izvješća za 2024. u Frankfurtu na Majni. Harald Schaum, potpredsjednik IG BAU-a, kritizira da se mnogi sezonski radnici tretiraju kao “drugorazredni zaposlenici”.
Problem za mnoge radnike: visoke cijene smještaja i hrane. Prema savezu, radnici su prošle godine morali plaćati između 18 i 21 eura dnevno za krevet i obroke. To znači da su najamnine u odnosu na prethodnu godinu porasle dva do tri eura. U ekstremnim slučajevima, radnici bi plaćali i do 800 eura mjesečno za mjesto za spavanje u trokrevetnoj sobi.
Trebalo bi ograničiti troškove stanovanja.
Neki sezonski radnici morali bi nastaviti plaćati najamninu čak i ako nisu mogli ići u polja i raditi danima zbog kiše ili poplave. Time se ne samo suprotstavlja minimalnoj plaći. Neki su se radnici “vratili kući u dugovima”, rekla je Anja Piel, članica saveznog odbora GDB-a. Ona poziva na ograničenje troškova stanovanja.
Osim toga, smještaj se mora dovesti u standard koji je human. U nekim slučajevima smještaj, koji su često jednostavne barake ili neizolirani metalni kontejneri, nema dovoljno sanitarnih čvorova. Savez govori o “poražavajućim uvjetima”.
Seksualno iskorištavanje od strane predradnika
Od 2018. savez se također usredotočio na uvjete rada na poljima. Po prvi put, godišnje izvješće se bavilo seksualnim napadima. Oko 44 posto radnika u žetvi su žene, od kojih neke žive u “teškim i opasnim situacijama” i, u izoliranim slučajevima, bile su izložene seksualnom iskorištavanju i nasilju od strane predradnika. Iskorištavali bi se socijalna izolacija i ovisnost o nadređenima.
Kao preventivnu mjeru, savez preporučuje barem sobe koje se mogu zaključati i odvojene sanitarne čvorove za muškarce, kao i punkt za podršku. Savez prati uvjete na licu mjesta tijekom obilazaka terena, gdje dijele letke i informiraju radnike o njihovim pravima. U 2024. godini izravno je dosegnuto oko 31 000 radnika.
Prekovremeni rad, nedovoljno zdravstveno osiguranje
Opterećenje u ionako napornom terenskom radu je veliko, lani je bilo potrebno i do dvanaest sati rada na komad. Problematično postaje kada su radnici ozlijeđeni: grupno osiguranje za ljude, koji uglavnom dolaze iz zemalja istočne Europe, prema inicijativi nije dostatno i ne pokriva ono što zakonsko zdravstveno osiguranje nudi u ovoj zemlji.
Drugi problem je kako se uopće zapošljavaju radnici: uvijek postoje privatni agenti koji traže nezakonitu naknadu od sezonskih radnika. U nekim slučajevima ne bi dobili potpune ugovore o radu u kojima bi jasno bili navedeni radno vrijeme i uvjeti.
Pritisak iz EU?
No, postoji i pozitivna strana: pomagači se sve više zapošljavaju uz socijalne doprinose, pohvalili su se u savezu. I naravno, tu su i mnoga gospodarstva koja nude dobre uvjete za pomoć. Uostalom, mnoge njemačke farme ovise o njima. Ne samo šparoge, nego i krastavce, bobičasto voće, grožđe i bundeve moraju se ručno brati s polja. Od toga je 28 posto sezonskih radnika.
Alijansa se nada poboljšanju radnih uvjeta pritiskom Europske unije uz tzv. provedbu “socijalnog uvjetovanja”. To znači da su subvencije poljoprivrednim gospodarstvima vezane uz poštivanje zakona o radu. Ako postoje kršenja, na primjer u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, sredstva EU-a mogla bi biti vraćena.
Na farmi u Weiterstadtu ljudi se pripremaju za vrhunac sezone branja šparoga. Oko Uskrsa trakama već zvecka 1500 kila dnevno, a bijelim šparogama dodaju se zelene. Meinhardt naglašava koliko je sada bliska s radnicima u žetvi: “Oni zarađuju novac za svoje obitelji kod kuće. Nitko ne mora doći – ljudi dolaze dobrovoljno. A bez radnika u žetvi koji dolaze iz Rumunjske jednostavno ne bi bilo njemačkih šparoga.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/arbeitsmarkt/spargel-saison-saisonarbeiter-100.html
