“Ne želim da se o meni brine crnkinja”


Iskustva rasizma među njegovateljima
“Ne želim da se o meni brine crnkinja”
N&P:D.A.

Sustav skrbi ih hitno treba, ali međunarodni stručnjaci često se suočavaju s neprijateljstvom zbog svoje vjere, podrijetla ili boje kože. Pripravnica govori o svojim iskustvima s rasizmom.

Jedan od šest stručnjaka za njegu u Njemačkoj sada dolazi iz inozemstva, pokazuje najnovije istraživanje Instituta za istraživanje zapošljavanja (IAB). Obično dolaze s kvalifikacijama i visokom motivacijom, s ciljem da se ovdje učvrste.

Kao 24-godišnja Cyndi Kamga. Prije gotovo dvije godine emigrirala je u Njemačku iz Kameruna prema Zakonu o imigraciji kvalificiranih radnika kako bi se školovala za medicinsku sestru u Filderstadtu. Izvještava da opetovano doživljava rasizam u svom svakodnevnom radnom životu.

Pripravnik doživljava suptilno i izravno odbijanje

Cyndi Kamga strastveno voli profesiju medicinske sestre. Kad ujutro uđe u ured svoje trenutne stanice za obuku, centra za njegu u Filderstadtu, kaže da već prolaze trnci od uzbuđenja. Niti jedan dan nije isti, a ona puno dobiva od svojih pacijenata.

Rasizam je doživjela i od radnih kolega/-ica

Šokirana, konzultirala se sa svojim tadašnjim voditeljem prakse. Rekao je da ona to tako mora prihvatiti. Mora li ona? Cyndi Kamga kaže da može živjeti s odbijanjem – ali ne s nedostatkom poštovanja i smetnjama u svom radu.

Kaže da zna klasificirati ksenofobne reakcije kod starijih štićenika ili dementnih pacijenata. Drugačija povijesna pozadina ili bolest često su igrali ulogu.

Stvari postaju teške kada rasizam dolazi od kolega. I to je pripravnik već morao doživjeti. “Kolegica je rekla da ne želi hodati sa mnom na odjelu. Da jednostavno odem od nje. To je bilo najgore”, kaže Kamga.

Riječ je o ekstremno izoliranim slučajevima, naglašava Kamga. Međutim, ona redovito subliminalno osjeća rasizam ili diskriminaciju u svom svakodnevnom radnom životu.

Redoviti subliminalni osjeća rasizama ili diskriminacija u svakodnevnom radnom životu.

Oko 80 posto medicinskog osoblja bez njemačke putovnice

Pripravnica je imala uglavnom pozitivna iskustva u ustanovi za njegu u Filderstadtu. Pokrovitelj ustanove, Zaklada Keppler, teži toleranciji, uvjerava članica uprave Pia Theresia Franke. U tijeku su razni projekti različitosti za promicanje prihvaćanja različitosti. Jer jasno je: bez pojačanja radne snage iz inozemstva sustav skrbi više neće funkcionirati.

Bez pojačanja radne snage iz inozemstva sustav skrbi više neće funkcionirati.

“Samo štitim svoje srce”

Nakon dvije godine u Njemačkoj, Cyndi Kamga zna kako se bolje nositi s diskriminacijom. “Samo štitim svoje srce i mislim si: samo to ignoriši”, kaže ona. Kaže i da je važan ključ to što gotovo tečno govori njemački. Odbijanje pacijenata često je povezano i sa strahom da neće biti shvaćeni kada je u pitanju njihovo zdravlje.

Razmjena iskustava u školi za medicinske sestre

Cyndi Kamga dobiva podršku i ohrabrenje u svojoj školi za medicinske sestre. Oko 90 posto učenika dolazi iz inozemstva. Gotovo svi su se morali suočiti s rasizmom u svom svakodnevnom radnom životu. Na nastavi razmjenjuju iskustva, uče postavljati granice i rješavati sukobe.

Ravnateljica Ewelina Bies to dijelom pripisuje teškim uvjetima u njezi. “Problemu doprinose stres, nedostatak osoblja i vremenski pritisak. Pripravnika iz inozemstva tada doživljavaju kao teret jer možda neće sve odmah razumjeti.” Bies smatra da se politički mora više učiniti za strane kvalificirane radnike.

Barem: prema njihovim opažanjima, strah od ksenofobije u Njemačkoj još nije utjecao na broj prijavljenih. A i odustajanje od treninga je rijetko. Međutim, iskustva rasizma utječu na psihu polaznika, otežavaju dolazak, učenje i integraciju, kaže Bies.

“Njegovanje moja strast”

Škola se tome pokušava suprotstaviti nudeći usluge mentalnog zdravlja. Cyndi Kamga daje tu snagu. Ona želi ostati u Njemačkoj. “Ako se sad zapitam zašto su ljudi rasisti, nikad neću dobiti odgovor. Ono što znam jest da je njegovateljstvo moja strast.”

Svoje će školovanje završiti za nešto manje od dvije godine. Također bi željela studirati menadžment u sestrinstvu – da bi mogla još više utjecati i možda čak promijeniti stvari.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Seite verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden..