Koliko visoke tehnologije stvara Njemačka još?
N&P:D.A.
Dobra kvaliteta, pristupačne cijene: ovo je mjesto Njemačke u globalnom gospodarstvu više od 100 godina. Ali oni posebno blistaju u tradicionalnim industrijama. Što ako umjetna inteligencija uskoro zada ritam?
Njemačka ima problem: ekonomski stvari ne idu dobro. Ekonomija stagnira već duže vrijeme, au budućnosti će glavni njemački sektori poput automobila i strojarstva vjerojatno biti pod pritiskom konkurencije iz Kine.
Zbog toga je još važnije da istraživanje i industrija u Njemačkoj razvijaju nove proizvode i primjene. Veliki pokretač inovacija vjerojatno će biti umjetna inteligencija (AI) – i promijenit će svjetsko gospodarstvo. Što to znači za Njemačku?
Na prvi pogled ohrabrujuće
Kada je riječ o inovacijama, ima smisla pogledati prijave patenata. A Njemačkoj tamo i ne stoji tako loše. Prošle godine Njemačka je bila na drugom mjestu po broju patentnih prijava koje je podnio Europski patentni ured.
Drugo mjesto je dobro, pogotovo kada se uzme u obzir da se znatno manje patenata registrira iz europskih zemalja slične veličine poput Francuske i Velike Britanije – a SAD ima oko dvostruko više registriranih patenata, ali ima i četiri puta više stanovnika.
Snažna u “konzervativnim” industrijama
Pažljiviji pogled na prijave patenata pokazuje: većina prijava iz Njemačke je u etabliranim industrijskim sektorima automobila, kemikalija i strojarstva – točno u područjima u kojima je Njemačka već jaka.
Savezna Republika je manje jaka u digitalnom svijetu. Pokazuje to analiza digitalne konkurentnosti koju već godinama izrađuje švicarska poslovna škola IMD. SAD je također ispred na ovoj ljestvici. U gornjoj skupini nalaze se i manje azijske zemlje te Nizozemska, Švicarska i nordijske zemlje iz Europe. Njemačka je daleko 23. Očito je da se Njemačka mora digitalno poboljšati.
Milijarde za stratešku neovisnost
Riječ je o jednoj od najvećih investicija u Njemačkoj: novoj tvornici čipova u Dresdenu, za koju je prošli tjedan položen kamen temeljac. Za lociranje nove tvornice daju se ogromne subvencije: pet milijardi eura. S obzirom na oko 2000 radnih mjesta koja će se otvoriti, iznos se čini iznimno visokim jer je svako radno mjesto matematički financirano s 2,5 milijuna eura.
Ali u ovom slučaju fokus nije na radnim mjestima, već na strateškoj neovisnosti. To ističe Monika Schnitzer, predsjednica Savjetodavnog vijeća. Ona smatra da je promicanje industrije čipova prava strategija: “Riječ je o osiguravanju pristupa tehnološkom znanju, što je moguće samo ako ovdje sami proizvodimo i učimo od TSMC-a – tvrtke koja je doista tržišni lider u cijelom svijetu.”
Tajvanska grupa radi u Dresdenu s tvrtkama Bosch, Infineon i NXP Semiconductors, koje su tamo već smještene.
Neophodna je upornost
Primjer Dresdena je primjer onoga što je potrebno za stvaranje snažnog gospodarskog klastera sastavljenog od istraživanja, velikih tvrtki, dobavljača i pružatelja usluga: Dresden je već 1980-ih, sa svojim sveučilištima i VEB Robotronom, bio središte mikroelektronike tadašnji DDR. Dakle, bilo je puno tehničkog znanja.
Nakon ponovnog ujedinjenja, velike tvrtke poput Infineona su se smjestile na ovu osnovu. Čak i tada su već isplaćena znatna sredstva. Kao rezultat toga, došli su dodatni dobavljači i pružatelji usluga. Danas je Dresden najjača proizvodna lokacija za poluvodiče u Europi – s dugom poviješću. Njemačka također treba ovu izdržljivost ako želi biti na čelu sljedećeg velikog tehnološkog razvoja.
Financiranje za “inovacije koje donose skokovite promjene”
U listopadu slavi svoju petu godišnjicu: Federalna agencija za inovacije u skokovima (SprinD). Namjera mu je identificirati obećavajuće tehnologije u ranoj fazi i financijski podržati njihov razvoj – i tako kompenzirati nešto što se trenutačno prerijetko događa u Njemačkoj: ne samo razvoj novih tehnologija, već i njihovo dovođenje do tržišne zrelosti. Nakon istraživanja, stvaranje vrijednosti trebalo bi se odvijati i u Njemačkoj.
Agencija trenutno podupire, među ostalim, istraživanje imunoterapije protiv raka i razvoj rješenja za problem mikroplastike, kao i snažnih vjetroturbina na velikim visinama koje mogu generirati znatno više električne energije od prethodnih modela. Za direktora SprinD-a Rafaela Lagunu jedna je stvar važna: “Nije dovoljno oslanjati se samo na postojeće industrije. Potrebne su nam prave revolucionarne inovacije koje stvaraju nova tržišta.”
Takozvane skokovite inovacije tehnološki su razvoji koji iz temelja mijenjaju život i koji su oblikovali prethodne “industrijske revolucije”. Povijesno gledano, to su, između ostalog, bili parni stroj, željeznica i automobil. Trenutačno se vjeruje da umjetna inteligencija može iz temelja promijeniti gospodarstvo i život.
Gdje Njemačka mora joštoga nadoknaditi
Prema direktoru SprinD-a Laguna, Njemačka prilično dobro stoji kada je riječ o istraživanju umjetne inteligencije. Međutim, nema dovoljno mogućnosti financiranja za tvrtke koje osnivaju sveučilišta. Rezultat: mlade tvrtke financiraju američki investitori umjesto njemačkih ili europskih. No, bolje financiranje mladih poduzeća važan je preduvjet kako poduzeća ne bi migrirala i kako u Njemačkoj postoji dugoročna dodana vrijednost.
Kada je riječ o specifičnim tehnološkim primjenama, ekonomisti najveće mogućnosti vide u područjima gdje se AI aplikacije koriste u industriji. Njemačke tvrtke tamo su često vodeće – tržište i prilike su velike. Dakle, ne radi se o izgradnji alternative Microsoftu, Appleu i drugima, već o tome gdje Njemačka može doprinijeti svojim posebnim prednostima u području AI.
Treća točka bi mogla biti najteža: promjena mentaliteta. Budući da su njemački inženjeri vrlo dobri u usavršavanju postojećih tehnologija. Ovo je dobro funkcioniralo desetljećima, ali vjerojatno nije dovoljno za svijet tehnologije koji se brzo mijenja. Zato Njemačka, osim većih ulaganja u istraživanje i razvoj, treba i hrabriji pristup novim tehnologijama.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/innovationen-deutschland-erfindungen-patente-100.html
