Bolest i ovisnost najčešći su razlozi prezaduženosti
N&P:D.A.
Nezaposlenost je godinama bila na vrhu ljestvice razloga prezaduženosti.
To se sada promijenilo: bolest i ovisnost tjeraju sve više ljudi u dugove.
Prema jednoj studiji, bolest i ovisnost zamijenile su nezaposlenost kao najčešći uzrok prezaduženosti u Njemačkoj. Prema „Izvješću o prezaduženosti 2024.“ Instituta za financijske usluge (IFF), 18,4 posto slučajeva o kojima se prošle godine razgovaralo u savjetovalištu za dug bilo je zbog zdravstvenih problema pogođenih osoba.
Gubitak posla bio je okidač prekomjerne zaduženosti u 17,5 posto slučajeva. Razvodi ili rastave doveli su do financijskih poteškoća za oko 10,2 posto onih koji su tražili savjet. “Izvješće o prezaduženosti” temelji se na podacima iz 114 dužničkih savjetovališta i gotovo 24.000 slučajeva savjetovanja iz prošle godine. Die Welt am Sonntag prvi je izvijestio o brojkama.
Tržište zaposlenih smanjuje prezaduženost
Uz udare sudbine poput bolesti, rastave ili nezaposlenosti, česti su razlozi prezaduženosti i loša primanja u 10,54 posto te neuspjelo samozapošljavanje u 8,5 posto slučajeva. U 8,3 posto slučajeva razlog je bilo problematično ponašanje pri kupnji.
Činjenicu da nezaposlenost više nije glavni uzrok po prvi put nakon godina, stručnjaci pravdaju stabilnom situacijom u zapošljavanju i demografskim kretanjima u Njemačkoj: “Imamo tržište zaposlenika, a na mnogim mjestima postoji i manjak radnika i kvalificiranih radnika “, rekao je u nedjelju Patrik-Ludwig Hantzsch iz kreditne agencije Creditreform der Welt. Pitanje gubitka posla stoga je sve manje važno, nastavio je Hantzsch. Kreditna agencija Creditreform svake godine objavljuje tzv. „Atlas dužnika“.
Krediti na rate kao faktor rizika
Što se tiče vrsta potraživanja, prednjače krediti na rate, a slijede nepodmirena dugovanja javnog sektora, primjerice u obliku dospjelih poreza ili povrata socijalnih davanja. “Posebno krediti na rate igraju veliku ulogu u prezaduženosti u Njemačkoj”, rekla je jedna od autorica izvješća IFF-a Hanne Roggemann.
Gotovo svaka peta osoba koja traži savjet ima barem jedno potraživanje koje proizlazi iz takve otplate kredita. To se odnosi, na primjer, na ponude “kupi sada, plati kasnije” gdje se račun mora platiti kasnije. Savezna udruga potrošačkih organizacija i IFF upozoravaju na takve ponude zbog visokih kamata za zakašnjenje i opomena. Također otežavaju praćenje.
Prema izvješću, prosječni iznos duga onih koji su iskoristili savjetovanje o dugu u 2023. bio je 16.547 eura. Oko 35 posto onih koji traže savjet ima dugove manje od 10.000 eura u slučaju nelikvidnosti. U 42 posto konzultantskih slučajeva nepodmireni računi iznose između 10.000 i 40.000 eura. Oko 23 posto ima potraživanja veća od 40.000 eura. Ukupno je za nereprezentativno izvješće o prezaduženosti ocijenjeno gotovo 200.000 savjetodavnih predmeta iz razdoblja od 2008. do 2023. godine, uključujući gotovo 24.000 iz prošle godine.
Izvor:tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/inland/gesellschaft/krankheit-sucht-ueberschuldungsgrund-100.html
