Kada jezična raznolikost ima prednost
N&P:D.A.
Oni koji govore više jezika imaju prednosti u globaliziranom svijetu. Međutim, višejezičnost povezana s migracijom još uvijek se često smatra faktorom rizika u Njemačkoj.
Zašto je jezična raznolikost vrijedan resurs.
Samir Bouajaja predaje u srednjoj školi u Kölnu. Ovaj 37-godišnjak govori pet jezika: njemački, engleski, francuski, španjolski i marokanski. Učitelj radije govori njemački jer je tako precizan: “Njemački jezik vam omogućuje nevjerojatno precizno izražavanje”, kaže on.
U Bouajajinoj školi ima mnogo mladih ljudi s međunacionalnom obiteljskom poviješću. “Želimo to cijeniti”, kaže učiteljica. “Djeca bi trebala shvatiti da je jezik koji nose sa sobom pozitivan.”
Višejezičnost je globalni standard
U svijetu se govori više od 7000 jezika. Ali u Njemačkoj je uglavnom uobičajena praksa da se škola i svakodnevni život vode samo na jednom jeziku, njemačkom. Globalno gledano, mi smo s tom jednojezičnošću u manjini. Na primjer, samo stanovnici Afrike i Azije, koji čine dobrih 75 posto svjetske populacije, uglavnom govore najmanje dva jezika – obično regionalni jezik i službeni jezik. Višejezičnost je, širom svijeta, standard.
I u Njemačkoj je trend višejezičnosti. Sve više djece i mladih odrasta uz više od jednog jezika. Prema IQB Education Trend 2021, dobrih 60 posto djece u osnovnoj školi kod kuće govori samo njemački. No, udio je i dalje bio gotovo 73 posto u 2016. i gotovo 84 posto u 2011. godini. Od 22,6 milijuna ljudi s migrantskom pozadinom, svaka druga osoba govori barem još jedan jezik osim njemačkog. Turski, ruski, arapski, poljski i engleski su najčešće korišteni jezici porijekla.
Prednosti višejezičnosti
Lingvisti se slažu da višejezičnost nudi čitav niz prednosti. Studije pokazuju da odrasli koji su u ranoj dobi imali kontakt s dva jezika imaju veću koncentraciju i pažnju te lakše uče dodatne jezike.
Osim toga, sada se smatra sigurnim da učenje nekoliko jezika u isto vrijeme ne opterećuje dječje kognitivne sposobnosti, poput pažnje ili pamćenja. Studije pokazuju da čak i bebe mogu razlikovati jezike. Fetus može čuti kako zvuči intonacija i melodija jezika dok je još u majčinoj utrobi. Nakon rođenja, novorođenčad isprva oponaša ono što čuje kada plače i u prvih nekoliko dana razvija “melodiju plača” koja se značajno razlikuje ovisno o materinjem jeziku.
Rano usvajanje jezika – je kao dječja igra
Djeca mogu bez napora učiti nekoliko jezika u isto vrijeme i mogu razlikovati pojedinačne jezike u vrlo ranoj fazi. Pogrešno je mišljenje da je odrastanje s više jezika previše za djecu, objašnjava psiholingvist i istraživač višejezičnosti Harald Clahsen sa Sveučilišta u Potsdamu. “Istraživanja pokazuju da postoji kritičan vremenski okvir, otprilike do dobi od šest do sedam godina, u kojem djeca mogu učiti drugi jezik kao svoj materinji.” Ovaj bi vremenski okvir ponudio priliku za početak dvojezičnog obrazovanja u vrtiću.
“Ljudski mozak je fiziološki dizajniran da uči i pohranjuje više jezika”, potvrđuju lingvistice Anja Binanzer i Sarah Jessen u studiji o višejezičnosti u školama. Pritom je očito da višejezičnost značajno povećava mogućnosti oblikovanja vlastitog života u sve globaliziranijem svijetu. “Višejezičnost bi stoga također trebala biti središnji obrazovni cilj u Njemačkoj”, traže jezikoslovci.
Višejezičnost ne jamči uspjeh u obrazovanju
Obrazovni uspjeh kroz višejezičnost? Nažalost, to nije tako jednostavno. Iako se danas smatra sigurnim da djeca i mladi s migrantskom pozadinom bolje govore njemački ako pismeno vladaju svojim materinjim jezikom, njemački obrazovni sustav još nije dovoljno usmjeren prema višejezičnosti. Iako većina saveznih država nudi nastavu na materinjem jeziku, to čine samo za učenike osnovnih škola, a broj ponuđenih materinjih jezika i kvaliteta tečajeva uvelike variraju.
Međutim, činjenica da djeca s migrantskim podrijetlom u prosjeku postižu niže rezultate od djece bez migracijskog podrijetla ne ovisi samo o njihovu jezičnom podrijetlu. Koliko dobro roditelji mogu podržati svoju djecu u školi još uvijek igra važnu ulogu, bilo zbog njihovog socioekonomskog porijekla ili razine obrazovanja.
Istraživanja o poznavanju jezika pokazuju da djeca čiji roditelji imaju nisku razinu obrazovanja češće trebaju jezičnu podršku nego djeca čiji roditelji imaju višu razinu obrazovanja. U isto vrijeme, djeca u Njemačkoj manje će pohađati gimnaziju ako oba roditelja slabo ili nimalo ne znaju njemački.
Jezik oblikuje identitet
U konačnici, na lokalnim je školama da pokažu kako se višejezičnost može pretvoriti u uspjeh. “Višejezičnost je apsolutna prednost, to je resurs”, kaže Samir Bouajaja, učitelj opće škole iz Kölna. To znači da imate ruksak s mnogo dodatnih alata u njemu. “S ovim dodatnim alatom mogu učiniti više stvari nego da ga nemam.” Konačno, višejezičnost djece također je prednost u smislu njihovog identiteta. Jezik ima veliku ulogu u saznavanju tko su.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/forschung/muttersprache-mehrsprachigkeit-100.html
