Što “Big Tech” tvrtke rade s milijardama dobiti
N&P:D.A.
Apple, Amazon i Co. ostvaruju profit koji je veći od ukupnih prihoda zemalja.
Kako se dolazi do tako vrtoglavih svota? I šta korporacije rade s tim novcem?
Sezona je izvješćivanja i mnoge tvrtke predstavljaju svoje podatke za 2024. fiskalnu godinu. Konkretno, pet velikih američkih tehnoloških kompanija – Apple, Facebookova Meta, Amazon, Microsoft i Googleova matična tvrtka Alphabet – bilježe profite u milijardama. Kako dolazi do tih iznosa? I što tvrtke rade s tim?
Koliki su dobici?
U protekloj fiskalnoj godini Googleova matična tvrtka Alphabet ostvarila je rekordnu dobit od više od 100 milijardi dolara. Matična tvrtka Instagrama, Facebooka i WhatsAppa Meta također je ostvarila rekordnu dobit od 62 milijarde dolara u 2024. godini. Apple je objavio gotovo vrtoglav rezultat nakon odbitka svih carina i poreza: 93,7 milijardi dolara – ali čak i neznatno u gubitku u odnosu na prethodnu godinu.
Microsoftova dobit nakon oporezivanja iznosila je više od 80 milijardi dolara; Amazon je dosegao 59,2 milijarde dolara. Maloprodajni div Amazon čak je poboljšao svoju operativnu dobit za impresivnih 86 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Dobit tehnoloških kompanija u 2024 u milijardama dolara
Alphabet 100,1
Apple 93,7
Microsoft 88,1
Meta 2,4
Amazon 59,2
Koliki su prihodi korporacija u usporedbi?
Sve u svemu, svih pet kompanija je među prvih deset kompanija s najvećim profitom u svijetu. Jedina tvrtka koja je u zadnje vrijeme bila bolja od svih tehnoloških kompanija bila je naftna kompanija Saudi Aramco. U 2022. saudijska tvrtka u državnom vlasništvu ostvarila je rekordnu dobit od više od 160 milijardi dolara. Lani je dobit znatno pala na “samo” oko 120 milijardi dolara.
Druge mega-korporacije također teško mogu pratiti profite velikih tehnoloških divova. Najveća europska industrijska grupacija Volkswagen u još uvijek solidnoj poslovnoj 2023. godini ostvarila je dobit od oko 22,6 milijardi eura. Iste je godine Deutsche Bank ostvarila neto dobit od 4,21 milijarde eura, što se činilo gotovo kao sitniš.
Alphabet stvara gotovo isto koliko i Grčka
Proračuni mnogih zemalja također su u sjeni profita Googlea i Co. Prema Eurostatu, ukupni državni prihod države članice EU-a Portugala u 2023. iznosio je oko 116 milijardi eura, dok je Grčka ostvarila 108 milijardi – tek nešto više od dobiti Alphabeta.
Ukupno dvanaest zemalja EU ima znatno manje od 100 milijardi eura godišnjeg prihoda. Treće najveće svjetsko gospodarstvo, Njemačka, ostvarilo je 1,9 trilijuna eura federalnih, općinskih i državnih prihoda u 2023. godini.
Sa čime korporacije zarađuju svoj novac?
I za Metu i za Alphabet oglašavanje je do danas najvažniji izvor prihoda. Apple većinu svojih prihoda ostvaruje od svojih iPhonea. U Microsoftu su poslovni proizvodi kao što su Teams ili Office najvažniji generatori profita. Ali pomaci se pojavljuju, posebno kada je riječ o Cloud i umjetnoj inteligenciji. Sve korporacije ovdje masivno ulažu i nedavno su uspjele značajno povećati svoju prodaju.
To se također odražava u brojkama. U Microsoftu, poslovanje u Cloudu i umjetnoj inteligenciji već je premašilo prihode od Office proizvoda u smislu prodaje – ali odjel još nije toliko profitabilan. Amazon sada nije samo div e-trgovine, već i vodeći pružatelj infrastrukture u Cloudu.
Zašto su tehnološke tvrtke tako uspješne?
Iskreno rečeno: kada ste zadnji put koristili tražilicu koja nije Google? Digitalni stručnjak Roland Fiege rekao je za tagesschau.de: “Amazon, Facebook i Co. svi predstavljaju određene segmente proizvoda u kojima su jedini ili najvažniji tržišni sudionici: Amazon predstavlja digitalnu kupovinu, Meta društvene medije, Microsoft aplikacije za računala i tako dalje.”
Ali način na koji su korporacije došle do te dominantne pozicije opetovano je meta žestokih kritika. Na primjer, medijski znanstvenik i digitalni poduzetnik Martin Andree. Autor je knjige “Big Tech must go” za koju je, među ostalim, analizirao kako prometom na njemačkom internetu dominiraju američke platforme.
Jesu li čuvari kartela gledali na drugu stranu?
Andree kaže: “Uspjeh korporacija može se objasniti stvaranjem monopola i očuvanjem njihovih privilegija kroz pogrešnu regulaciju i nadzorna tijela.” To znači da su antimonopolska tijela spavala ili gledala na drugu stranu dok su se stvarale mega-korporacije. Razne privilegije i regulatorne rupe čak su išle u prilog monopolistima.
Andree, inače izvanredna profesorica medijskih studija na Sveučilištu u Kölnu, navodi primjer da je u Njemačkoj zabranjeno ostvariti trajni tržišni udio veći od 30 posto gledatelja u TV sektoru. Time se sprječava koncentracija mišljenja koja ugrožava demokraciju. Međutim, monopolistički tržišni udjeli dopušteni su u digitalnim medijima; Meta ima 83 posto udjela korištenja u društvenim medijima, a Google 88 posto u tražilicama, kaže Andree.
Nadzorna tijela također nisu uspjela spriječiti mnoge akvizicije konkurentskih tvrtki. “Na primjer, 2014., kada je Facebook preuzeo WhatsApp, iako je Facebook već tada imao usporedivu ponudu sa svojim Messengerom,” kaže Andree.
Što tvrtke rade sa svim tim novcem?
Općenito, tvrtke svojim profitom pune svoje “ratne škrinje” kako bi imale rezerve za daljnje skupe akvizicije. Dobit se također koristi za ulaganja u poboljšanje proizvoda ili otvaranje novih poslovnih područja.
Nedavno su kritike usmjerene prvenstveno na još jedno područje potrošnje: korporacije ulažu mnogo novca u političko lobiranje. U studiji iz 2023., nevladina organizacija LobbyControl procjenjuje da digitalna industrija potroši više od 113 milijuna eura na lobiranje samo u EU kontekstu – godišnje. Najveći pojedinačni izdatak imala je Meta (osam milijuna eura), a slijedi je Apple sa sedam milijuna eura. Microsoft i Google također su uložili nekoliko milijuna u politički utjecaj u Bruxellesu.
Nedavno su se opetovano kritizirale i donacije kompanija ili njihovih izvršnih direktora novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Zabrinutost koja stoji iza ovoga je da tvrtke i njihovi menadžeri žele osigurati da su politike što je više moguće pogodne za poslovanje putem donacija.
Može li se ovako nastaviti?
Digitalni stručnjak Fiege kaže: “Podaci su nova nafta, a AI je nova naftna bušotina. Ova je maksima izdana prije nekoliko godina i neće se promijeniti u skorije vrijeme.” Govoreći o naftnim kompanijama: Fiege može zamisliti da bi jedna od tehnoloških kompanija mogla prestići naftnog diva Saudi Aramco po dobiti u nadolazećim godinama. Ne postoji tvrtka u Europi koja može držati korak s velikim tehnološkim divovima.
Politički, također, znakovi su trenutno zeleni za tehnološke divove – posebno zbog novog američkog predsjednika. Andree ističe da, za razliku od EU, SAD ima snažan instrument, Shermanov zakon, koji omogućuje razbijanje monopola. Trenutno je u tijeku i slučaj protiv Googlea koji se odnosi na izdvajanje preglednika Chrome.
Ali medijski znanstvenik kaže: “Sadašnja američka vlada već je ušla u koaliciju s velikim tehnološkim tvrtkama. Ne vjerujem da će ova američka vlada razbiti digitalne monopole.”
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/big-tech-erfolg-gewinne-100.html
