Što Njemačkoj može pomoći da izađe iz krize

Što Njemačkoj može pomoći da izađe iz krize
N&P: D.A.

Njemačka ekonomija godinama jedva raste. Visoke cijene energije, globalna kriza i domaći problemi vrše pritisak na lokaciju. Što ekonomisti smatraju posebno hitnim za poticanje gospodarstva?

Njemačka se dugo vremena smatrala sidrom ekonomske stabilnosti u Europi. Ali posljednjih pet godina gospodarstvo jedva da je raslo. Visoke cijene energije stvaraju pritisak na tvrtke, sve više tvrtki odlazi iz zemlje, a potrošači sve više oklijevaju pri kupnji. Njemačka je izgubila svoju privlačnost kao poslovno mjesto.

Moglo bi se pomisliti da su vanjske okolnosti poput pandemije korone, energetske krize i slabe potražnje iz Kine posebno teško pogodile Njemačku. Ali problemi očito leže dublje.

Samonapraviti problemi

Stručnjaci također vide dugotrajne, domaće neuspjehe. „Premalo je učinjeno u smislu digitalizacije, obrazovanja i kvalificirane imigracije“, žali se Peter Tillmann, profesor makroekonomije na Sveučilištu u Giessenu.

Njemačka je predugo počivala na lovorikama svog modela prosperiteta, kaže Guido Bünstorf, profesor ekonomske politike na Sveučilištu u Kasselu.

Njemačka je bila svjetski prvak u izvozu i dugo je imala koristi od jeftine energije iz Rusije i velike potražnje iz Kine. Ta su vremena prošla, kaže Bünstorf. “Predugo smo se oslanjali na stari model prosperiteta. U isto vrijeme, puno birokracije i visoki porezi za tvrtke paralizirali su Njemačku kao poslovnu lokaciju.

Odgovornost Scholzove vlade – ali ne samo nje

Pitanje tko je uzrokovao situaciju je složeno. “Ovisnost o ruskom plinu, na primjer, bila je strateška pogreška”, kaže Volker Wieland, bivši član njemačkog Vijeća ekonomskih stručnjaka (“Wirtschaftsweiser”) i profesor na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu. Dijelom krivnje vidi prethodne vlade.

Ali Wieland smatra da je koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a pod kancelarom Olafom Scholzom pogrešno reagirala na energetsku krizu. Velik dio problema vidi u njihovim odlukama. “Vlada semafora očito je zakazala”, kaže ekonomist. Zatvaranje nuklearnih elektrana usred energetske krize bila je pogreška. “Umjesto da maksimiziramo vlastitu opskrbu energijom, dodatno smo oslabili sami sebe”, kaže on.

Ali stručnjaci vide dublje strukturne probleme. Od 2018. pad ulaganja, povećanje propisa i rastuća globalna konkurencija opterećuju industriju. “Vlada semafora pogoršala je probleme, ali osnova za današnju krizu postavljena je davno prije”, kaže ekonomist Peter Tillmann.

“Stabilna vlada je najbolji program poticaja gospodarstva”

Stručnjaci se slažu da mora doći do promjene kursa ekonomske politike. Smanjenje birokracije, digitalizacija i ciljano useljavanje kvalificiranih radnika na vrhu su liste prioriteta.

Guido Bünstorf na početku poziva na jasne i pouzdane okvirne uvjete: “Stabilna vlada koja komunicira što planira učiniti u sljedeće četiri godine bila bi najbolji paket gospodarskih poticaja.” Trenutna neizvjesnost sprječava tvrtke u ulaganjima i većim kupnjama.

Wieland smatra da je posebno važno rasteretiti poduzeća. “Trebamo jednostavna pravila i manje birokracije.” Osim toga, i porez na dobit i porez na dobit morali bi biti značajno smanjeni kako bi lokacija bila konkurentnija. “Ako bude potrebno, morali bi se prilagoditi i društveni sustavi. To je jedino područje koje ovdje raste.”

Potrebno je preispitati i energetsku politiku: “Njemačka mora postati neovisnija na ovom području.” Prema frankfurtskom ekonomistu, osim obnovljivih izvora energije, svoju ulogu trebale bi igrati i tehnologije poput nuklearne energije i frackinga – “bez ideoloških žmigavaca”. Guido Bünstorf, pak, ne vidi nove nuklearne elektrane kao brzo rješenje za opskrbu energijom.

Nema površnih riješenja problema, već rješenja strukturalnih problema

Unatoč različitim naglascima, stručnjaci dijele jedan središnji zahtjev: snažno savjetuju protiv kratkovidnih radnji. “Bonusi za električne automobile ili smanjenja PDV-a su gotova stvar koja ne rješava strukturne probleme”, upozorava Tillmann.

Štetne su i javne rasprave unutar koalicije. “Sljedeća vlada konačno mora raditi zajedno na dugoročnim reformama”, kaže Bünstorf.

Unatoč svim izazovima, stručnjaci vide mogućnosti za pronalazak izlaza iz krize – poduzmu li se sada prave mjere. “Naše su prednosti uvijek bile pouzdana politika, dobra infrastruktura i produktivna radna snaga”, kaže Tillmann. S pravim reformama Njemačka bi se mogla vratiti na pravi put.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Deine E-Mail-Adresse wird nicht veröffentlicht. Erforderliche Felder sind mit * markiert

Diese Seite verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden..