Zašto start-up osnivači okreću leđa Njemačkoj
N&P:D.A.
Previše birokracije, premalo financijske potpore, nedostatak digitalizacije: prepreke za novoosnovana poduzeća u Njemačkoj su velike. Gubi li Njemacka priključenje prema svjestskim stadardima.
Kevin Berghoff treba puno kapitala. Tvrtka koju je osnovao, QuantumDiamonds, razvila je proces koji može virtualno osvijetliti poluvodiče i tako ih testirati – koristeći lasere, kvantnu tehnologiju i AI. Inovativna tehnologija je tražena među proizvođačima čipova diljem svijeta. Sustavi su sada spremni za serijsku proizvodnju. Za uspostavu proizvodnih traka tvrtki je sada potrebno najmanje deset milijuna eura, a kasnije i mnogo više.
„U Europi postoji jako dobar novac za početne faze“, objašnjava Berghoff. Ali kada su u pitanju stotine milijuna eura, “europsko tržište kapitala je relativno slabo”. Osnivači poput Berghoffa stoga posebno traže ulagače u inozemstvu. Oni također posjeduju veliki dio tvrtke. To znači da znanje i skupa istraživanja dolaze iz Njemačke, ali od toga drugi imaju koristi.
Konkurentski nedostatak: birokracija u Njemačkoj
Kapital nije jedini problem. Berghoff se osjeća sam s golemom birokracijom u Njemačkoj. “U njemačkim vlastima komunikacija se još uvijek često odvija putem pisma”, dok se u SAD-u mnogo komunicira telefonom ili WhatsAppom. U Njemačkoj je za osnivanje GmbH potrebno četiri do osam tjedana. U Ujedinjenom Kraljevstvu potrebno je samo jedan do dva tjedna, u Estoniji radi online za samo 18 minuta.
Ljestvica međunarodnog istraživačkog instituta IMD svake godine uspoređuje konkurentnost digitalnih tehnologija. Na vrhu je Singapur, a slijede ga Švicarska i Danska. Njemačka je na 23. mjestu, s trendom pada.
Mlade visokotehnološke tvrtke često moraju zapošljavati stručnjake izvan Europe. To može potrajati u Njemačkoj, kako ističe Niclas Vogt iz start-up udruge u Berlinu: “Znamo za slučajeve u kojima visokokvalificirani programeri moraju čekati osam ili devet mjeseci na svoju vizu.”
Država rijetko dodjeljuje ugovore osnivačima
Više od 50 tehnoloških tvrtki svake godine započinje svoje poslovanje iz UnternehmerTUM-a, najvećeg centra za start-upove i inovacije u Europi. Oni su spin-offovi Tehničkog sveučilišta u Münchenu koji se bave umjetnom inteligencijom, mobilnošću ili robotikom. Svojim idejama mogli bi podržati javni sektor u mnogim područjima.
Ali često ne mogu sudjelovati na natječajima, kako se žali profesor Helmut Schönenberger iz UnternehmerTUM-a: U Njemačkoj prvo morate dokazati da tvrtka uspješno postoji već tri godine. “Ali to je kvaka-22 situacija, jer je start-up po definiciji nov i još nije sve testirano. U SAD-u start-upovi ponekad dobivaju ugovore vrijedne 50 ili 100 milijuna eura, ili čak milijarde.”
Usporedba: SpaceX versus Isar Aerospacea
Mlada svemirska tvrtka SpaceX američkog milijardera Elona Muska, primjerice, rano je dobila državne ugovore: prvi veliki ugovor od NASA-e 2008. bio je vrijedan 1,6 milijardi dolara.
Za usporedbu: U Njemačkoj mlada tvrtka Isar Aerospace također razvija raketni sustav. Izdvajanje Tehničkog sveučilišta u Münchenu ESA je u studenom podržala s 15 milijuna eura. Ali to nije dovoljno da se dođe na međunarodni vrh.
“Važno je da nova vlada postavi pitanje start-upa kao prioritet”, zahtijeva Schönenberger. Njemačka ima umove, resurse i tehnologije. “Samo se vratimo na posao i obavimo ovo. A ako se to dogodi, onda ćemo za dvije godine biti zemlja s najjačim start-upovima na svijetu”, kaže Schönenberger s uvjerenjem.
Izvor: tagesschau.de
