Šta će se promijeniti u 2024? / 2.dio
N&P:D.A.
Stupa na snagu zakon o energiji za zgrade (Gebäude-Energie-Gesetz (GEG))
Od 1. siječnja na snagu stupa Zakon o energiji u zgradarstvu (Gebäude-Energie-Gesetz (GEG)).
Novom uredbom zakona precizirani su energetski zahtjevi za sustave grijanja te će se ubuduće pri ugradnji novih sustava grijanja propisivati da moraju proizvoditi najmanje 65 posto topline iz obnovljivih izvora energije.
Dokaz o 65 posto osiguravaju stručnjaci za grijanje ili ugradnjom određenih sustava grijanja koje GEG opisuje kao dopuštene.
Postojeći sustavi grijanja na naftu i plin mogu raditi samo do kraja 2044. godine.
GEG dopušta električnu energiju iz fotonapona, toplinu iz bioplina, bio-ulje, drvene pelete i solarnu toplinsku energiju kao obnovljivu energiju.
Tu spada i okolišna toplina koju dizalice topline koriste za grijanje (iz zraka, zemlje ili vode) ili tzv. zeleni vodik koji se proizvodi iz vode korištenjem obnovljivih izvora energije.
Sustavi grijanja u vlastitom domu, koje GEG definira kao dopušteno novo grijanje, uključuju npr. električne dizalice topline, direktno grijanje na električnu energiju u posebno učinkovitim zgradama, solarnu toplinsku energiju, grijanje na biomasu, grijanje na vodik ili hibridno grijanje s toplinskom pumpom koje također koristi plin, biomasu ili tekuća goriva.
Ti će se zahtjevi primjenjivati na većinu novih zgrada od 1. siječnja 2024.
Ako je općina izradila općinski plan grijanja i odredila područja za širenje klimatski prihvatljivih mreža grijanja ili za planirane mreže vodika, novi sustavi grijanja u tim područjima također moraju ispunjavati zahtjeve GEG-a u postojećim zgradama.
Za sve ostale lokacije, GEG zahtjevi za nove sustave grijanja moraju biti ispunjeni do sredine 2026. u velikim gradovima i najkasnije do sredine 2028. u svim općinama.
Solarni paket I stupa na snagu
Solarni paket koji je usvojila savezna vlada donosi neka pojednostavljenja za operatere privatnih solarnih sustava.
Pravilnik bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja. Pojednostavljeni postupak priključenja na mrežu tada će se primjenjivati na fotonaponske sustave (PV sustave) s učinkom do 30 kilovata (kWp); do sada se to odnosi samo na sustave do 10,8 kWp.
Registracija je lakša za priključne solarne uređaje. Uređaji više ne moraju biti registrirani kod mrežnog operatera, a proces upisa u matični registar tržišta je pojednostavljen.
Osim toga, uređaji se mogu pustiti u rad odmah nakon kupnje, odnosno prije zamjene brojila električne energije. Do tada se staro brojilo može okretati unatrag.
U planu je i zakonska prilagodba ograničenja snage uređaja na 800 W na izlazu invertera.
Međutim, izmjene odgovarajuće elektrotehničke norme još su u fazi implementacije u praksi.
Druga komponenta Solarnog paketa I je uvođenje tzv. zajedničke opskrbe zgrada.
Pravni zahtjev ima za cilj stvoriti manje birokratsku opciju za proizvodnju i korištenje PV električne energije unutar kuće.
Očekuje se da će to stvoriti održivu alternativu električnoj energiji iz stanara.
Stanari bi trebali moći jednostavno koristiti električnu energiju iz PV sustava na krovu.
Kada novi fotonaponski sustavi budu pušteni u rad, od 1. veljače 2024. godine doći će do promjene u stopama naknada.
Ovaj zahtjev je već postavljen u prošlogodišnjoj novoj verziji Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG).
Prvog veljače prvi put dolazi do malog smanjenja naknada za jedan posto.
Daljnja smanjenja od po jedan posto događaju se svakih šest mjeseci.
Očekuje se da će standard proizvoda za priključne solarne uređaje biti dovršen u ljeto 2024. Po prvi put postoji obvezujući standard za ovu klasu uređaja.
Prednosti su točno definirani tehnički zahtjevi, npr. izvedbe konektora ili dopuštena snaga pretvarača.
Prvi proizvodi prema novom proizvodnom standardu očekuju se na tržištu vjerojatno nekoliko mjeseci nakon dovršetka standarda.
Prednost za potrošače: Uređaji s novom standardnom oznakom moraju proći opsežna ispitivanja i mjerenja.
Korisnici se tada mogu osloniti na činjenicu da su uređaji sveobuhvatno i neovisno testirani.
PDV za plin i grijanje opet će rasti na 19 posto
PDV na plin i grijanje ponovno će porasti na redovnu stopu od 19 posto od ožujka 2024. godine. Smanjenje poreza na promet bila je mjera olakšice savezne vlade u kontekstu energetske krize.
Do 29. veljače vrijedi snižena stopa poreza na promet od sedam posto.
Nema više ekoloških bonusa za električne automobile
Zanimanje potrošača za elektromobilnost ostaje nepromijenjeno.
Vladini poticaji kao što je ekološki bonus uveden sredinom 2016. mogu pomoći pri odluci o kupnji. Međutim, programi financiranja za širenje e-mobilnosti dobivaju novac iz Fonda savezne vlade za klimu i transformaciju (KTF).
Međutim, nakon presude Saveznog ustavnog suda, savezna vlada zaustavila je državno financiranje kupnje električnih automobila.
Međutim, obustava ne utječe na sredstva koja su već obećana i bit će isplaćena.
Izvorno, 2024., kupci automobila na baterije i vozila na gorive ćelije s neto cijenom do 45.000 eura trebali su dobiti državni bonus od 3.000 eura.
Vozila s višom neto cijenom ionako više ne bi trebala dobivati nikakva sredstva.
Od 1. rujna 2023. financiranje električnih automobila ograničeno je na privatne osobe; gospodarska vozila više se ne financiraju.
Nema više obveznih naknada za kabelsku televiziju
Jedan ili dva stanara koji su se potrudili provjeriti svoje račune za režije možda su već naletjeli na činjenicu da im je stanodavac dopušteno paušalno naplatiti širokopojasnu kabelsku vezu – čak i ako se ne koristi.
No, tome će uskoro biti kraj jer u srpnju 2024. konačno ističe takozvana privilegija dodatnih troškova. Kao rezultat toga, stanodavci više ne smiju svojim stanarima naplaćivati naknade za kabelsku televiziju kao dodatne troškove.
Odgovarajući zakon zapravo je na snazi od kraja 2021. kada se sklapa novi ugovor o najmu.
Za postojeće ugovore još uvijek postoji prijelazno razdoblje do 1. srpnja 2024. Od tada svi stanari mogu slobodno birati TV prijemnik.
Dakle, ako stanar ubuduće ne želi gledati kabelsku televiziju i umjesto toga želi gledati ntv putem interneta, satelita ili antene, onda će stanodavac ubuduće morati snositi troškove kabelskog priključka.
U prošlosti su vlasnici kuća i tvrtke za upravljanje nerijetko sklapale takozvane kolektivne ugovore s operaterima kabelske mreže.
Naplata se vrši putem tzv. zbirne naplate. Na taj način pojedini najmoprimci ili pojedini vlasnici stanova plaćaju troškove kabelskog priključka tvrtki za upravljanje preko računa za režije.
To zatim prosljeđuje novac operaterima kabelske mreže. Usput, ova se uredba ne odnosi samo na televizijski prijem, već se može primijeniti i na internetske i telefonske veze.
Ako želite točno znati, relevantne zakonske odredbe pronaći ćete u odjeljku 2 br. 15 Pravilnika o troškovima poslovanja.
Izvor: ntv.de
