Stopa inflacije značajno raste na 3,7 posto
N&P:D.A.
Nakon pet uzastopnih padova, stopa inflacije u prosincu ponovno raste. No, razlog je i poseban učinak zbog državnih energetskih potpora krajem 2022. godine. Takozvana temeljna inflacija i dalje pada.
Inflacija u Njemačkoj ponovno je ubrzala krajem 2023. Potrošačke cijene u prosincu su u odnosu na isti mjesec prošle godine bile više za 3,7 posto, objavio je danas u prvoj procjeni Federalni zavod za statistiku. Stručnjaci su to povećanje očekivali nakon što je inflacija u studenom pala na 3,2 posto, najnižu razinu u otprilike dvije i pol godine.
Godišnja inflacija 5,9 posto
U 2022. inflacija je porasla na godišnji prosjek od 6,9 posto, najvišu razinu od ponovnog ujedinjenja. U cijeloj 2023. inflacija u Njemačkoj pala je na 5,9 posto. U 2021. godini stopa inflacije iznosila je 3,1 posto.
Značajno povećanje u prosincu posljedica je posebnog učinka: u prosincu 2022. država je preuzela jednokratnu mjesečnu naknadu za prirodni plin i daljinsko grijanje kako bi kućanstva rasteretila troškova energije, koji su naglo porasli nakon ruskog napada na Ukrajina.
Ovaj učinak prigušenja cijena nije uključen u izračun za prosinac 2023. – jer se inflacija utvrđuje na temelju odgovarajućih mjeseci prethodne godine. Energija za kućanstva u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, primjerice, poskupjela je za 5,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom, uključujući posebno centralno grijanje za 40,0 posto.
“Tako veliki bazni efekt je rijedak”
“Rijetkost je vidjeti tako veliki bazni učinak”, rekao je glavni ekonomist Berenberg banke, Holger Schmieding. “Osim posebnih statističkih učinaka, inflacijski pritisak nastavlja popuštati.” Takozvana temeljna inflacija – koja isključuje nestabilnije cijene energije i hrane – pala je u cijeloj zemlji s 3,8 na 3,5 posto.
Hrana je i dalje pokretač cijena u prosincu. Poskupjeli su u prosjeku 4,5 posto. Energija je koštala 4,1 posto više nego godinu ranije. Usluge su poskupjele 3,2 posto.
Rastu li opet cijene energije?
Da bi borba s inflacijom u novoj godini mogla ostati teška, pridonosi i nekoliko političkih odluka. Cijene energije vjerojatno će porasti u siječnju, budući da je cijena CO2 naglo porasla s 30 eura po toni na 45 eura na prijelazu godine. “To bi također moglo imati utjecaja na druge grupe dobara u sljedećim mjesecima”, rekao je ekonomist Commerzbanka Ralph Solveen.
Osim toga, na prijelazu godine istekla je cjenovna kočnica za plin i struju. Također će se ukinuti planirana subvencija savezne vlade od 5,5 milijardi eura za naknade za električnu mrežu. Osim toga, kupci plina i grijanja opet će plaćati puni PDV od 19 posto umjesto smanjenih sedam posto. Vraća se i na staru razinu od 19 posto za obroke u restoranima.
Visoki kolektivni pregovarački zahtjevi od sindikata
Potreba da se uhvati korak s rastućim plaćama je ogromna, kaže Thorsten Schulten, voditelj arhive tarifa Instituta za ekonomske i društvene znanosti (WSI) sindikalne Zaklade Hans Böckler: Nakon tri godine stvarnih gubitaka plaća, kupovna moć trenutno je na razini 2016.
Sukladno tome, dvoznamenkaste postotne vrijednosti u zahtjevima sindikalnog kolektivnog pregovaranja nisu neuobičajene. Predsjednik Ifo-a Clemens Fuest nedavno je upozorio da još uvijek postoje rizici od inflacije: “To je prije svega zbog trenutnog naglog rasta plaća, što dovodi do poskupljenja, posebice usluga.”
Kako bi se stvari mogle nastaviti
Srednjoročno, međutim, stručnjaci očekuju nastavak pada inflacije u najvećem europskom gospodarstvu. Primjerice, Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja (“Ekonomija”) pretpostavlja prosječnu stopu inflacije od 2,6 posto u 2024. godini. Institut ifo ove godine očekuje prosjek od 2,2 posto.
Bundesbank je prognozirala da će takozvani harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji Europska središnja banka (ECB) koristi za svoju monetarnu politiku, pasti na 2,7 posto za Njemačku 2024. godine. “Inflacija energije naglo pada, a cijene hrane također značajno padaju”, rekla je Bundesbank sredinom prosinca. Sve veći utjecaj ima i monetarna politika ECB-a.
Izvor: tagesschau.de
