Prvi e-mail stigao je u Njemačku
N&P:D.A.
Prvoj e-poruci primljenoj u Njemačkoj trebalo je više od jednog dana da stigne iz SAD-a.
Danas je to jedno od najvažnijih sredstava komunikacije – ali još uvijek nije stvarno sigurno.
Dana 3. kolovoza 1984. u 10:14 prva e-pošta stigla je u Njemačku: “Welkomen in CSNET”,
bila je kratka poruka koju je poslala pošiljateljica Laura Breeden na adresu
“rotert%germany@csnet-relay.csnet”. Trebalo je više od 24 sata da stigne.
Prema Statisti, oko 350 milijardi e-mailova bilo je primljeno i poslano diljem svijeta svaki dan 2023. godine. Doba digitalne komunikacije započelo je u Njemačkoj 3. kolovoza 1984.: prva e-pošta stigla je na njemačko računalo na Sveučilištu u Karlsruheu. Četiri desetljeća kasnije, e-pošta je postala sastavni dio naše svakodnevice na Internetu.
Prvi e-mail na njemačkom – s pravopisnom greškom
Prva e-pošta u Njemačkoj stigla je u podrum u Karlsruheu. Ondje je bio server veličine perilice rublja koji je Michael Rotert – u to vrijeme asistent u istraživanju na još uvijek egzotičnom odjelu za informatiku na Sveučilištu Karlsruhe – postavio posebno za tu svrhu.
Dana 3. kolovoza 1984. u 10:14 prva e-pošta stigla je u Njemačku: “Welkomen in CSNET”, bila je kratka poruka koju je poslala pošiljateljica Laura Breeden na adresu “rotert%germany@csnet-relay.csnet”. Trebalo je više od 24 sata da stigne.
“Amerikanci su se pokušali prilagoditi i napisali su ‘Wilkomen’ na njemačkom – (…) samo sa ‘L’ – češće su me pitali o tome – ali mislio sam da je super što su pisali na njemačkom”, sjeća se Michael Rotert, primatelj e-pošte, rekao je za SWR.
Ovom e-poštom pošiljatelj Breeden potvrdio je da su informatičari sa Sveučilišta u Karlsruheu prvi u Njemačkoj koji su bili povezani na Computer Science Network (CSNET). CSNET je također poznat kao “Prvi Internet”.
Povezivanje s međunarodnom znanstvenom mrežom
CSNET je osnovan 1981. godine kao akademska računalna mreža s ciljem boljeg umrežavanja sveučilišta u SAD-u. Karlsruhe je s tim povezan prije 40 godina.
Michael Rotert je to dogovorio preko prijatelja profesora iz SAD-a koji je došao u Karlsruhe, ali je još uvijek imao svoj američki račun e-pošte. Računalnom znanstveniku je bilo dopušteno koristiti ovo. Rotert se sjeća da je tada preko računa svog kolege uspostavio veze sa SAD-om i dobio sve potrebne informacije. “To je bio – ako hoćete – početak početka.”
E-pošta potječe iz vojske
E-poštu je 1971. izumio američki računalni znanstvenik Ray Tomlinson. Prvi put je poslao e-mail s jednog računala na drugo preko mreže ARPANET koju koristi vojska. “Čuo sam za prijedlog da bismo mogli pisati poruke na računalu u našem odjelu, a zatim ih ispisati i staviti u poštanske sandučiće zaposlenika”, rekao je Tomlison.
Tako je došao na ideju slanja poruka ravno sa stroja na stroj – bez vanjskog sučelja. Pokušavao je ovo dok nije uspjelo: danas se Ray Tomlinson smatra ne samo izumiteljem e-pošte, već i izumiteljem “majmuna pauka” – simbola @, koji je sada srce svake adrese e-pošte.
E-mailovi su imali status “luksuza”
Iz ARPANET-a su se tada razvile razne mreže. Computer Science Network (CSNET) osnovana je za znanstvenu razmjenu unutar SAD-a, a od 1984. postupno se otvara za razmjenu s cijelim svijetom.
Ali slanje i primanje e-pošte tada nije bilo jeftino. Troškovi telefona su se mjerili u desecima tisuća, sjeća se Michael Rotert: “Često je dolazilo do 30.000 eura. To je bilo na telefonskom računu, onda je sveučilišna uprava uvijek padala s nogu, ali tako je bilo.”
U Njemačkoj se sve dogodilo vrlo brzo nakon startnog signala u Karlsruheu: sveučilišta u Kaiserslauternu i Saarbrückenu s istraživačkim fokusom na umjetnoj inteligenciji ubrzo su postala online. Njemačka i Izrael bile su prve nacije koje su se spojile na CSNET još 1984. godine.
Kibernetički kriminal iskorištava ranjivosti e-pošte
Danas, 40 godina kasnije, elektronička pošta postala je sastavni dio naše svakodnevice kao sredstvo komunikacije. To je također privlačno za kibernetičke kriminalce, kaže Melanie Volkamer, koja proučava sigurnost e-pošte i moguće opasnosti na Institutu za tehnologiju u Karlsruheu (KIT), za SWR: “E-pošta nije bila razvijena za tu svrhu u vrijeme koje ispunjava danas. To znači da tada nije bilo potrebe za ugradnjom puno sigurnosti, a teško je to učiniti i kasnije.”
Umjetna inteligencija pogoršava sigurnosne probleme
Protokol e-pošte ostao je uglavnom isti, rekao je Volkamer, a sigurnosni mehanizmi dodani su kasnije. Najpoznatiji su filtri neželjene pošte: oni provjeravaju dolaznu e-poštu kako bi vidjeli odgovaraju li obrascu koji je već poznat iz neželjene pošte ili takozvane “phishing e-pošte”. Tada su blokirani.
Ali u doba umjetne inteligencije (AI), napadači također koriste AI kako bi svoju e-poštu provukli kroz filtre neželjene pošte. Volkamer stoga savjetuje, s jedne strane, da dobro pogledate pošiljatelja i njegovu e-mail adresu. S druge strane, također biste trebali pažljivo pogledati web-adresu – koja se naziva i URL – iza veze prije nego što kliknete na nju.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/technologie/erste-email-deutschland-100.html
