ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,5 posto
N&P:D.A.
Europska središnja banka snizila je kamatne stope šesti put zaredom. Štedišama važna pasivna kamata očekivano pada na 2,5 posto.
Europska središnja banka (ECB) snizila je svoje ključne kamatne stope prema očekivanjima. Na današnjoj sjednici u Frankfurtu Upravno vijeće središnje banke odlučilo je smanjiti referentnu kamatnu stopu na depozite s 2,75 na 2,50 posto. Financijske institucije po ovoj kamatnoj stopi pohranjuju višak sredstava kod središnje banke. Povećanje kamata bilo je očekivano. To je šesto uzastopno smanjenje kamata otkako je ECB smanjio stope prvi put od vala inflacije u lipnju 2024. Daljnji koraci poduzeti su u rujnu, listopadu, prosincu i siječnju.
Što će se dalje dogoditi još nije jasno
“Monetarna politika postaje osjetno manje restriktivna”, rekla je predsjednica ECB-a Christine Lagarde nakon odluke o kamatama. Dosadašnja sniženja kamatnih stopa pojeftinila su nova zaduživanja poduzeća i kućanstava te povećala kreditni rast. Međutim, Upravno vijeće ECB-a dodalo je da ublažavanje uvjeta financiranja koči “činjenica da prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje utječu na stanje kredita”. Općenito, kreditiranje je i dalje prigušeno.
Lagarde se nije htjela obvezati na daljnje smanjenje kamata. Vijeće mora biti “budno” i odlučivati na temelju podataka, rekla je. “Okruženje u kojem se trenutno nalazimo karakterizira neizvjesnost.” Šef ECB-a naveo je sve veće trgovinske sporove i geopolitičke napetosti kao razloge za to.
“Ne ubrzavajte”
Prema ekonomistu ZEW-a Friedrichu Heinemannu, “nije bilo šanse” za daljnje smanjenje. Jer: “S obzirom na lošu gospodarsku situaciju, daljnje zaoštravanje trgovinskog rata i još uvijek optimistične prognoze inflacije, argumenti za daljnju normalizaciju kamatnih stopa uvelike su nadmašili korist.”
Međutim, ovim korakom normalizacija je sada daleko odmakla. “ECB sada mora biti vrlo oprezan da ne umanji jasno vidljive rizike inflacije, kao što je činio tijekom pandemije. Monetarna politika ne smije se nastaviti ubrzavati kada fiskalna politika ide punim gasom.”
Silke Tober s Instituta IMK također zaključuje: “Današnje smanjenje ključne kamatne stope na 2,5 posto još je jedan korak u pravom smjeru. Trebale bi uslijediti daljnje mjere popuštanja, budući da je gospodarstvo usporeno, neizvjesnost je velika, a stopa inflacije će vjerojatno ostati na održivih dva posto u narednim mjesecima.”
Snižene prognoze BDP-a
Istodobno s kamatama, monetarne su vlasti snizile očekivanja budućeg gospodarskog rasta u eurozoni na 0,9 posto za 2025. (prethodno 1,1 posto) i na 1,2 posto za 2026. (prethodno 1,4 posto). Očekivanja za 2027. ostaju nepromijenjena na 1,3 posto. Ove godine i dalje očekuju inflaciju od 1,9 posto.
Inflacija je nedavno postala upornija nego što se očekivalo
Glavni cilj ECB-a je osigurati stabilne cijene. Nedavno je, međutim, stopa inflacije u eurozoni pala manje nego što su ekonomisti očekivali: s 2,5 posto u siječnju na 2,4 posto u veljači. Ekonomisti su u prosjeku predviđali pad na 2,3 posto. Prethodno je stopa inflacije rasla četiri uzastopna mjeseca.
U prilog daljnjem smanjenju kamatnih stopa, prema mišljenju ekonomista, govori i nedavno slabljenje gospodarstva. Istodobno, napetosti između Europe i Sjedinjenih Država oko pitanja sigurnosne i trgovinske politike umanjuju nade u gospodarski oporavak.
SAD je ovaj tjedan prekinuo svoju potporu Ukrajini. Carine su uvedene Meksiku, Kanadi i Kini, a neke su kasnije suspendirane. Većim carinama prijete i Europskoj uniji. S druge strane, dodatna potrošnja na infrastrukturu i naoružanje planirana u EU, a posebno u Njemačkoj, mogla bi poduprijeti gospodarstvo u srednjem roku i potaknuti inflaciju.
Njemačka planira milijarde dugova
U Njemačkoj su CDU/CSU i SPD objavili tijekom početnih razgovora o formiranju crno-crvene savezne vlade u utorak navečer da žele uspostaviti dužnički fond od 500 milijardi eura za modernizaciju infrastrukture. Osim toga, treba popustiti i dužnička kočnica kako bi se više novca moglo ulagati u obranu. Treće, mijenja se dužnička kočnica kako bi se i države mogle dodatno zaduživati.
Za sva tri projekta potrebno je izmijeniti Temeljni zakon. Za to je potrebna dvotrećinska većina u Bundestagu i Bundesratu. O tome će Bundestag prvi put u starom sastavu raspravljati 13. ožujka. O nužnim promjenama ustava odlučivat će se na još jednoj posebnoj sjednici 18. ožujka, doznaje novinska agencija Reuters iz parlamentarnih krugova.
Lagarde projekt ocjenjuje pozitivno
Christine Lagarde vidi povećanje državne potrošnje na naoružanje i infrastrukturu, kako je planirano u Njemačkoj, kao mogući pokretač rasta gospodarstva eurozone. Povećanje potrošnje na obranu i infrastrukturu moglo bi “pridonijeti rastu”, rekla je.
Međutim, istovremeno bi povećanje potrošnje moglo ponovno potaknuti inflaciju. Lagarde je naglasila da su planovi Europske komisije i moguće nove vlade u Njemačkoj trenutno “u tijeku”. Kakav će oni zapravo utjecaj imati na inflaciju i gospodarski rast trenutno nije jasno. U načelu se, međutim, Upravno vijeće ECB-a slaže da će veliki investicijski paketi izazvati “nalet rasta”.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/finanzen/ezb-leitzins-senkung-104.html
