Zašto se ne možemo odreći alkohola
N&P:D.A.
Alkohol je dio naše kulture tisućama godina – volimo opijanje i rituale – ali što je s rizikom? O materijalu koji nas i dalje osvaja, unatoč svim opasnostima.
Zajednička povijest ljudi i alkohola duga je: arheološki nalazi iz Kine dokazuju da smo uživali u fermentiranim pićima još prije 7000 do 9000 godina. Alkohol se proizvodio od voća, riže ili pšenice pomoću kvasca. To je označilo početak trijumfa kolektivne opijanja.
Alkohol je bio čist i dragocjen
Pomalo opojan napitak brzo je postao hit. “U to vrijeme nije bilo čiste vode za piće. Uvijek je bila kontaminirana bakterijama”, objašnjava profesor Gregor Fuhrmann, farmakolog sa Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangen-Nürnbergu. “Ali ako vodu fermentirate, tj. napravite pivo ili vino, onda ona postaje čista, a samim tim i sigurna hrana.”
Alkohol je postao vrijedan. “Ponekad se koristio kao sredstvo plaćanja ili kao nagrada”, kaže profesorica Gabriele Koller, specijalistica psihijatrije i psihoterapije na Klinici za psihijatriju i psihoterapiju na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu. U starom Egiptu radnici koji su gradili piramide dobivali su četiri do pet litara piva dnevno kao plaću.
Kako alkohol djeluje na naše tijelo
Ali što alkohol čini tako posebnim? Etanol – kemijski naziv za alkohol koji pijemo – prvenstveno utječe na djelovanje triju neurotransmitera u našem mozgu: gama-aminomaslačne kiseline (GABA), dopamina i glutamata. To ima različite učinke, objašnjava farmakolog Fuhrmann. “GABA ima anksiolitički učinak. Glutamat povećava budnost, a dopamin vas čini sretnima.” To nas čini opuštenima i lakima.
“Etanol se u našim tijelima pretvara u otrov”, objašnjava Sally Marlow s King’s Collegea u Londonu. Profesor već dugi niz godina istražuje utjecaj alkohola na zdravlje. “U jetri se alkohol metabolizira u acetaldehid”, objašnjava ona, “a to je vrlo otrovna tvar koja zatim putuje posvuda putem krvotoka.” Njemačko nutricionističko društvo i WHO stoga kažu da “ne postoji bezrizična količina za sigurnu konzumaciju”.
Rak, depresija i nasilje
Prema istraživanju, više od 200 bolesti povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola: oštećenje jetre, kardiovaskularne bolesti, polineuropatije, demencija, depresija i anksiozni poremećaji. Osim toga, prema Njemačkom centru za istraživanje raka, alkohol je odgovoran za 20.000 novih slučajeva raka u Njemačkoj svake godine i, prema studiji, jedan je od najčešćih čimbenika rizika za tumorske bolesti koji se mogu spriječiti, uz pretilost i pušenje.
Nadalje, alkohol je moćna tvar koja stvara ovisnost. “Najveći problem s ovisnošću je da to uopće ne shvaćate, da si stalno govorite: ‘Ja zapravo nemam problema'”, kaže psihijatar Koller, “Ali imam osjećaj da što su ljudi ovisniji, to manje shvaćaju da su ovisni.”
Tome se dodaju i društvene posljedice alkohola: nasilje, oštećenje imovine i prometne nesreće, invaliditet i nesposobnost za rad. Prema Godišnjaku ovisnosti za 2022., štetna konzumacija alkohola košta društvo više od 57 milijardi eura svake godine.
Društvena moć alkohola
Ali alkohol također ispunjava određene funkcije u društvu: “On se ponaša kao društveni lubrikant”, kaže profesor Marlow. Studije su pokazale da će nakon nekoliko gutljaja votke ljudi vjerojatnije započeti razgovor sa strancima i više se smijati jedni drugima.
Tisućama godina konzumacija alkohola bila je povezana sa slavljima i ritualima, sa zajedništvom i društvenošću. Filozof Robert Pfaller sa Sveučilišta za umjetnost i dizajn Linz opisuje alkohol kao “transgresivnu tvar” – sredstvo koje nam pomaže prijeći granice. Inače pazimo da dovoljno spavamo, dovoljno se odmaramo i slično. Ali u ovim trenucima, kada slavimo, ohrabreni smo da to nadmašimo i budemo mnogo velikodušniji s našim resursima.”
Propisi i zabrane opetovano su propali
Iako su političari opetovano pokušavali regulirati konzumaciju alkohola, ograničenja su često nailazila na otpor, kao u “Münchenskoj pivskoj revoluciji”: U to su se vrijeme građani pobunili protiv povećanja cijena piva kralja Ludwiga I. u ožujku 1844. godine.
Čak su i politički sustavi propali zbog zabrana alkohola: Gorbačovljeva kampanja protiv alkohola sredinom 1980-ih naišla je na ogroman otpor. “To je zapravo sasvim jasno jer ljudi tamo vide dobar život ugrožen”, kaže Pfaller. “Ovo je, da tako kažem, zadnji bastion da shvatimo da smo ljudska bića, a ne strojevi ili radni konji koji su ovdje samo da rade.”
Kako se trebamo nositi s alkoholom?
Zapravo, pijenje se sada smanjuje u većini europskih zemalja: potrošnja čistog alkohola po glavi stanovnika pala je s gotovo 13 litara 1980. na 9,8 litara (2024.). Psihijatar Koller hvali edukacijski rad o opasnostima konzumiranja alkohola.
Unatoč tome, istraživač Marlow i dalje vidi golemu potrebu za daljnjim mjerama: “Kao društvo, želimo uživati u blagodatima alkohola, ali za probleme krivimo pojedinca.” No, jedine učinkovite mjere protiv problematične konzumacije alkohola odavno su poznate: “Smanji dostupnost, digni cijene”. No savezna vlada do sada se nije uspjela dogovoriti ni o strožim pravilima reklamiranja alkohola.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/alkohol-gesellschaft-100.html
