Istraživanje populacije:
Što sprječava ljude da imaju djecu
Mnogi ljudi u Njemačkoj željeli bi imati više djece nego što ih zapravo imaju.
To pokazuju novi podaci Saveznog instituta za istraživanje stanovništva. Razlozi su različiti.
Kada bi ljudi u Njemačkoj mogli birati koliko će djece imati, idealan broj bio bi dvoje. Ipak, želja mladih odraslih osoba za djecom ostaje samo to – želja. To pokazuju podaci Obiteljskog demografskog panela (FReDA) koje je predstavio Savezni institut za istraživanje stanovništva (BiB). Za potrebe ovog reprezentativnog istraživanja, BiB dvaput godišnje anketira približno 30.000 ljudi.
Podaci o stopi nataliteta jasno govore sami za sebe: ona je u padu od 2021. godine – spustila se s 1,58 na nedavnu najnižu razinu od 1,32 djeteta po ženi. S druge strane, želja ispitanika za djecom ostala je stabilna na prosjeku od 1,8 djece sve do 2024. godine. Međutim, najnovije brojke iz 2025. godine pokazuju promjenu, navodi Martin Bujard, zamjenik ravnatelja BiB-a: prvi put otkako je prije četiri godine započeo pad broja rođenih, i ta brojka pada – na prosjek od 1,7 djece za žene i 1,6 za muškarce, prema rezultatima ankete.
Valja istaknuti da 90 posto od približno 30.000 ispitanika doista želi djecu. U idealnom svijetu bez prepreka, većina bi željela imati 2,2 djece – brojka koja je ostala nepromijenjena.
Postoji velik jaz između želja i stvarnosti
Stručnjaci taj nesrazmjer između želja i stvarnosti nazivaju „jazom u fertilitetu”. „Taj je jaz vrlo velik”, kaže Bujard. Idealna veličina obitelji za gotovo jedno dijete premašuje broj djece koja se trenutačno rađaju.
Općenito gledano, ispitanici uvjete za obitelji ocjenjuju prilično pozitivno; smatraju da ima dovoljno mjesta u ustanovama za skrb o djeci te dobrih mogućnosti za rekreaciju na otvorenom. Ipak, zabrinutost zbog izgleda za karijeru, prihoda i pritisaka na tržištu nekretnina koči planiranje obitelji. Samo 22 do 29 posto ispitanika zadovoljno je ponudom stambenog prostora – što je najniži postotak među svim obuhvaćenim područjima.
Osobe zadovoljne svojim poslom i stambenom situacijom vjerojatnije će planirati dijete u sljedeće tri godine – osobito žene. Carmen Friedrich, koja je sudjelovala u izradi studije, objašnjava da zadovoljstvo ponudom stambenog prostora, kao i mogućnostima zaposlenja i zarade, povećava vjerojatnost namjere da se ima dijete za oko pet posto.
Rat je glavna briga
Zabrinutost za budućnost dodatno smanjuje želju za djecom. Pitanje rata najveći je izvor tjeskobe među ispitanicima obuhvaćenima istraživanjem: 85 posto njih zbog toga osjeća zabrinutost ili čak veliku zabrinutost. Na drugom mjestu nalazi se strah da bi demokracija u Njemačkoj mogla biti ugrožena – riječ je o području u kojem je zabilježen najveći porast u odnosu na prethodnu godinu. Mladi odrasli ljudi također i dalje doživljavaju klimatske promjene kao prijetnju.
Analiza pokazuje da osobe koje su duboko zabrinute za demokraciju ili klimatske promjene izražavaju slabiju želju za djecom – riječ je o trendu uočenom kod oba spola. Međutim, zabrinutost zbog rata utječe na smanjenje želje za zasnivanjem obitelji prvenstveno kod muškaraca. „Muškarci su trenutačno oni koji bi mogli biti mobilizirani u Bundeswehr i možda su osjetljiviji na to pitanje”, kaže Friedrich. Općenito gledano, zabrinutost za budućnost znatno utječe na planiranje obitelji: „Želja za djecom opada za oko deset posto među onima koji su duboko zabrinuti.”
Istovremene višestruke krize
Krize nisu novost. Primjerice, Hladni rat i fenomen odumiranja šuma opterećivali su mlade generacije sedamdesetih i osamdesetih godina. Prema Bujardu, ono što je novo – prije svega – jest istovremenost više kriza te činjenica da su one stalno prisutne u svijesti ljudi. „Ljudi nekoliko puta dnevno provjeravaju: ‘Što ima novo?’” To skreće pozornost sa stvarnih lokalnih prilika, koje u mnogim područjima često uopće nisu loše.
On također navodi još jedan razlog zbog kojeg se stvarne stope nataliteta usklađuju s planovima o osnivanju obitelji: iako ljudi mogu odgoditi planove za djecu za nekoliko godina, njihova plodnost s vremenom prestaje iz bioloških razloga – što znači da želja za dvoje djece na kraju može rezultirati samo jednim djetetom.
Još dobrih vijesti?
Budući da se globalne krize ne mogu promijeniti preko noći, istraživači preporučuju stvaranje povoljnih uvjeta za mlade odrasle osobe na lokalnoj razini – posebice osiguravanjem pristupačnog smještaja i pouzdane skrbi za djecu.
Prema rezultatima istraživanja, i tvrtke mogu dati svoj doprinos nudeći stabilna radna mjesta i okruženje prilagođeno obiteljima. Mediji bi pak, uz izvještavanje o krizama, trebali češće isticati ono što u Njemačkoj dobro funkcionira.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/kinderwunsch-deutschland-wirklichkeit-100.html
