Novi val poskupljenja hrane?
N&P: D.A.
Cijene pšenice, kukuruza i šećera na robnim burzama naglo rastu, no zasad se to gotovo uopće nije odrazilo na cijene u njemačkim supermarketima. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je to samo pitanje vremena.
Najprije su porasli troškovi goriva, a sada prijeti i novi val poskupljenja prehrambenih proizvoda. Cijene ključnih poljoprivrednih sirovina nedavno su naglo porasle na burzama. Cijena pšenice dosegnula je najvišu razinu u posljednje tri godine, zabilježivši rast od oko 40 posto od početka godine. Značajan rast cijena zabilježen je i kod kukuruza, šećera te riže.
Poljoprivredne sirovine znatno skuplje nakon ljeta obilježenog toplinskim valovima
Rast cijena poljoprivrednih sirovina nedavno se znatno ubrzao, pri čemu su osobito oštra poskupljenja zabilježena u kolovozu. Prema podacima tvrtke LSEG, koja pruža financijske informacije, cijene šećera prošlog su mjeseca porasle za nešto manje od 31 posto, dok je cijena pšenice porasla za 20 posto. Usporedbe radi, američki tehnološki indeks Nasdaq 100 zabilježio je rast od samo 4,1 posto, a indeks DAX porastao je za 3,7 posto.
Jedan od razloga rasta cijena poljoprivrednih proizvoda jest sve češća pojava ekstremnih vremenskih uvjeta: „Osobito je ovog ljeta kombinacija vrućine i suše imala velik utjecaj u mnogim ključnim regijama za uzgoj – kako u Europi, tako i u SAD-u”, izjavio je za financijsku redakciju ARD-a Carsten Fritsch, stručnjak za tržište sirovina u Commerzbanku.
Eskalacija u Crnom moru negativno utječe na izvoz pšenice
Ovome se pridodaje i nedavna eskalacija u Crnom moru: nakon napada na luke i brodove, ovaj ključni izvozni pravac za Rusiju i Ukrajinu ozbiljno je poremećen. Prema riječima stručnjaka, Crno more u svjetskoj trgovini pšenicom ima ulogu sličnu onoj koju Hormuški tjesnac ima u trgovini naftom.
„Rusija i Ukrajina zajedno čine više od četvrtine svjetskog izvoza pšenice. To je značajan udio čiji bi izostanak bio itekako osjetan”, naglašava Fritsch.
Kukuruz: Najveći manjak u više od 30 godina
Situacija na tržištu kukuruza također je znatno napeta: prema najnovijim procjenama Ministarstva poljoprivrede SAD-a (USDA), očekuje se da će globalna potrošnja kukuruza u razdoblju 2026./27. nadmašiti proizvodnju za gotovo 30 milijuna tona, što predstavlja najveći manjak u više od tri desetljeća.
Ekstremni vremenski uvjeti važan su čimbenik koji pogađa i ključna europska područja uzgoja kukuruza u Mađarskoj i Rumunjskoj. Ondje su vrućine i suša teško oštetile ovogodišnju ljetnu berbu kukuruza. Europska komisija predviđa urod od samo oko 50,1 milijun tona kukuruza za 2026. godinu, što je blizu najniže razine u posljednjih 20 godina.
Potražnja za etanolom u Brazilu potiče rast cijena kukuruza i šećera
Na cijene utječe još jedan čimbenik: prema procjenama Conaba, brazilske agencije za domaće poljoprivredno tržište, očekuje se da će ta zemlja u budućnosti trošiti više kukuruza na domaćem tržištu – prvenstveno zbog rastuće potražnje za etanolom kao biogorivom. Posljedično, manji dio goleme brazilske žetve bit će dostupan za izvoz. To je važno za svjetsko tržište s obzirom na to da je Brazil, uz SAD, jedan od najvećih svjetskih izvoznika kukuruza.
Brazil tradicionalno proizvodi etanol prvenstveno od šećerne trske. Tržišni stručnjak Robert Rethfeld iz tvrtke Wellenreiter-Invest u razgovoru za financijsku redakciju ARD-a ističe da je to trenutačno osobito isplativo zbog visokih cijena benzina i dizela.
Zbog toga je manje šećerne trske dostupno za proizvodnju šećera, a time potencijalno i manje šećera za svjetsko tržište. To predstavlja značajan problem jer je Brazil najveći svjetski proizvođač šećera i daleko najvažniji izvoznik te sirovine.
Visoke cijene energije povećavaju troškove proizvodnje hrane
Međutim, rast cijena energije ne utječe samo neizravno na brazilski izvoz kukuruza i šećera; on također povećava troškove u cijelom lancu opskrbe hranom. Visoke cijene prirodnog plina poskupljuju proizvodnju dušičnih gnojiva, dok rekordno visoke cijene dizela utječu na poljoprivredne strojeve, prijevoz i logistiku.
Ipak, malo je vjerojatno da će se ti visoki troškovi energije odmah odraziti na cijene hrane; taj će učinak vjerojatno biti postupan. „Često uočavamo obrazac prema kojem cijena nafte doseže vrhunac, a zatim pada, dok cijene hrane nastavljaju rasti – često tijekom nekoliko tjedana ili čak mjeseci”, kaže Rethfeld, stručnjak tvrtke Wellenreiter.
Utjecaj cijena sirovina na inflaciju nastupa s odgodom
Opseg u kojem to dovodi do rasta ukupnih potrošačkih cijena ovisi i o udjelu hrane u košarici dobara koja se koristi za mjerenje inflacije. U njemačkom indeksu potrošačkih cijena hrana čini nešto više od deset posto. Stoga se čak ni znatan rast cijena hrane ne odražava izravno na odgovarajući porast ukupne inflacije.
ESB ističe da je često potrebno određeno vrijeme da se više cijene sirovina preliju na potrošačke cijene. Primjerice, u slučaju kave i kakaa, prijašnji nagli skokovi cijena tek su se postupno odrazili na maloprodajne cijene.
Stručnjak predviđa zamjetan rast cijena u supermarketima
Potrošači dosad gotovo da nisu osjetili taj dodatni cjenovni pritisak. U kolovozu su cijene hrane u Njemačkoj bile tek 0,1 posto više u odnosu na razinu iz prethodne godine.
Međutim, tržišni stručnjak Rethfeld očekuje da će se to uskoro promijeniti: „Vjerojatno će uslijediti zamjetan skok inflacije. Cijene u supermarketima sada će rasti iz mjeseca u mjesec. Kada je riječ o hrani, ovo je tek početak.”
El Niño bi mogao povećati cijene pšenice, kukuruza, kakaovca i šećera
El Niño je jedan od čimbenika koji na to utječu: ovisno o regiji, ovaj vremenski fenomen može izazvati suše ili neuobičajeno obilne oborine, a ove je godine posebno snažan. Stručnjaci ga već nazivaju „super El Niño”.
Prema riječima Rethfelda, pšenica, kukuruz, kakaovac i šećer posebno su osjetljivi na pojavu El Niña. To bi moglo dodatno podići cijene na tržištu sirovina te, s određenim vremenskim odmakom, dovesti i do rasta cijena hrane u supermarketima.
Olakšanje tek na proljeće?
Rast cijena vjerojatno će se odvijati postupno, a ne naglo, kaže Rethfeld. „To bi moglo biti posebno frustrirajuće za potrošače jer isprva ne bi vidjeli kraj tom rastu cijena.”
Očekuje se da će El Niño dosegnuti vrhunac tek tijekom zime, nakon čega će postupno slabiti. Posljedično, pritisak na cijene mogao bi se donekle smanjiti od proljeća. Ipak, do tada bi više cijene hrane mogle potrošačima znatno poskupjeti tjednu nabavu namirnica.
Izvor: tagesschau.de
