Nijemci štede manje – ali ipak značajan iznos

Nijemci štede manje – ali ipak značajan iznos
N&P: D.A.

U 2025. godini Nijemci su uštedjeli nešto manje nego prethodne godine.
Unatoč tome, njihova stopa štednje i dalje je znatno iznad prosjeka EU-a.
Postoji samo još jedna zemlja u Europi u kojoj ljudi štede još više.

Godine 2025. Nijemci su uštedjeli manji udio svog raspoloživog dohotka nego prethodne godine. Ipak, s 18,9 posto, ta takozvana stopa bruto štednje ostala je znatno viša od prosjeka Europske unije (EU), koji iznosi 14,3 posto, navodi Savezni zavod za statistiku. Godine 2024. ta je stopa iznosila 19,6 posto.

Stopa je na toj razini ostala i tijekom tekuće godine: u prvoj polovici 2026. također je iznosila 18,9 posto. U proteklih deset godina kućanstva u Njemačkoj štedjela su u prosjeku 19,1 posto svog dohotka.

Rekord u doba koronavirusa

Stopa bruto štednje dosegnula je vrhunac od 22,9 posto u 2020. godini. Tijekom pandemije koronavirusa mnogim je ljudima preostalo više novca nego u uobičajenim okolnostima – primjerice, zato što su odmori bili otkazani, a objekti za slobodno vrijeme privremeno zatvoreni.

Švicarci štede za mirovinu

U Europi su, pak, od Nijemaca više štedjeli samo Švicarci, koji su na stranu stavljali 27,4 posto svojih prihoda. U Švicarskoj, međutim, privatna mirovinska štednja ima znatno važniju ulogu nego u Njemačkoj.

U Francuskoj su kućanstva prošle godine izdvojila 17,8 posto svog bruto raspoloživog dohotka; u Nizozemskoj je taj udio iznosio 17,4 posto, a u Austriji 15,7 posto.

Unutar Europske unije, kućanstva u Italiji štedjela su posebno malo, uz stopu štednje od 10,8 posto. Time su se našla otprilike u istoj ravni s potrošačima u Sjedinjenim Američkim Državama, koji su za budućnost izdvojili tek 10,7 posto svojih prihoda.

Što je uključeno u stopu

Za međunarodne usporedbe, statističari koriste bruto stopu štednje, budući da je to jedina metrika za koju su dostupni usporedivi podaci, objašnjava Savezni statistički ured. Ova brojka uzima u obzir i dio raspoloživog dohotka koji privatna kućanstva izdvajaju – na primjer na štedne račune ili putem ulaganja na burzi – i novostečena prava u mirovinskim programima.

Nadalje, bruto stopa štednje ne odbija amortizaciju, posebno kod nekretnina. To se odnosi na potrošnju kapitala – postupni gubitak vrijednosti nekretnine (bilo da je u vlasništvu ili u najmu) koji je rezultat habanja i starenja.

Izvor: tagesschau.de

Schreibe einen Kommentar

Diese Website verwendet Akismet, um Spam zu reduzieren. Erfahre, wie deine Kommentardaten verarbeitet werden.