Rastuće cijene hrane: činjenice, uzroci, savjeti ( 2.dio)
N&P: D.A.
Pogled u kristalnu kuglu: kako će dalje ići cijene hrane?
Precizne prognoze nisu lake, no cijene hrane zasad će ostati visoke te su najavljena daljnja poskupljenja. Općenito, potrošači moraju očekivati da će u budućnosti potrošiti veći udio svog raspoloživog dohotka na hranu.
Nezaposleni, osobe s niskim primanjima, studenti i umirovljenici posebno su teško pogođeni jer moraju trošiti veći udio svojih prihoda na hranu. Zbog visoke stope inflacije i daljnjeg rasta cijena, postoji opasnost od prehrambenog siromaštva sve većeg dijela stanovništva, čak i srednjeg sloja. Političari se moraju pozabaviti ovim problemom i poduzeti učinkovite mjere kako bi spriječili prijetnju nestašice hrane.
Je li če biti brašna i kruha manje?
U Njemačkoj trenutno nema razloga za brigu. Dok su Ukrajina i Rusija važni proizvođači pšenice, Njemačka je drugi najveći proizvođač žitarica u Europskoj uniji nakon Francuske i ne uvozi krušno žito. Prema Europskoj komisiji, poljoprivredna tržišta EU ostala su stabilna unatoč ruskom agresorskom ratu u Ukrajini.
Kupnja na zalihe ne samo da je nepotrebna, već i pogoršava situaciju. Činjenica da neke police supermarketa kratko vrijeme ostanu prazne ovisi o naglom povećanju potražnje – primjerice za brašnom – koja se ne može dovoljno brzo zadovoljiti. Zbog visokih cijena žitarica, pak, cijene stočne hrane rastu.
No, cijene brašna, kruha i pekarskih proizvoda već su porasle i vjerojatno će zasad ostati visoke ili će još rasti jer su njemačke cijene žitarica bazirane na svjetskom tržištu. Toplinski val u EU u ljeto 2022. također je odigrao ulogu. Ekstremni vremenski događaji sve su češći zbog klimatskih promjena.
Cijene hrane padaju u cijelom svijetu od kraja svibnja 2022. No i dalje su više nego prethodnih godina. Osim toga, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, učinci naglo povećanih cijena gnojiva još nisu uzeti u obzir u trenutnim cijenama žitarica.
Postoje li manjka jestivih ulja?
Kada je riječ o jestivim uljima, Njemačka je ovisna o uvozu iz inozemstva. Velika je ponuda iz ostalih zemalja EU, istočne Europe, Kanade i SAD-a.
Međutim, čak i prije ruskog napada na Ukrajinu, pojavili su se problemi koji su imali globalne reperkusije: propast usjeva u Kanadi i Južnoj Americi zbog ekstremnih toplinskih valova, povećana potražnja za biodizelom kao gorivom i više cijene energije i gnojiva. Osim toga, međunarodna tržišta utječu na cijene u EU i Njemačkoj: uljana repica je jedna od najtrgovanijih sirovina u svijetu.
Rat protiv Ukrajine pogoršava napetu situaciju. Ukrajina i Rusija zajedno proizvode više od tri četvrtine svjetskog suncokreta – Ukrajina sama oko polovine. Zbog rata postoje kratkotrajna uska grla u isporuci suncokretovog ulja.
U Njemačkoj, međutim, potrošači mogu lako koristiti druga ulja za kuhanje. Riječ je o rafiniranom uljanoj repici i maslinovom ulju za prženje kod kojih ne treba očekivati manjak. Razmjerno manje poskupilo je maslinovo ulje.
Kupnja na zalihe ni ovdje nije potrebna. Umjesto toga, stvaraju umjetna uska grla jer opskrbni lanci i uljare ne mogu reagirati na kratkoročna povećanja potražnje.
Zašto je krompir poskupio?
Neka od poskupljenja krumpira posljedica su loše žetve u jesen 2022. U odnosu na prethodnu 2021. godinu u zemlji je ubrano milijun tona krumpira manje. To je zbog vrućih i suhih ljetnih mjeseci. Ako su se polja krumpira navodnjavala, to je rezultiralo većim troškovima, ako se nije navodnjavalo, prinosi su bili manji.
Osim toga, proizvođači krumpira također su pogođeni visokim cijenama energije i gnojiva, poput dizela za traktore ili transport. Osim toga, rastući su troškovi osoblja za privremene radnike i radnike u žetvi zbog povećanja minimalne plaće i većih troškova pakiranja. Od prosinca 2021. do prosinca 2022. potrošačke cijene za 1 kilogram konvencionalnog, voštanog krumpira porasle su za oko 21 do 26 posto. Posebno je pomfrit postao posebno skup jer proizvodnja svježeg i smrznutog pomfrita zahtijeva mnogo energije.
Kao i kod svih namirnica, nije transparentno kako se točno određuju potrošačke cijene krumpira. Ali ako usporedite povećanje troškova faktora proizvodnje od uzgoja do police s povećanjem potrošačkih cijena krumpira, moramo pretpostaviti da je samo dio povećanja cijena prenesen na potrošače.
Zašto su police nekih supermarketa prazne kod poznatih marki proizvoda?
I zašto su privatne robne marke postale posebno skupe?
Potrošači sve češće pronalaze prazne police za neke robne marke u supermarketima i diskontima. Pogođeni su proizvodi tvrtki Kelloggs, Coca Cola, Mars, Lipton, Miracoli i Milka. Pozadina je da se proizvođači i trgovci svađaju oko poskupljenja. Obrt zahtjeve grupacija proizvođača smatra pretjeranima te stoga privremeno izbacuje proizvode iz svog asortimana.
To samo po sebi nije ništa novo: čak i prije pandemije i rata u Ukrajini, Edeka i Nestlé su se, primjerice, početkom 2018. posvađali oko poskupljenja brojnih proizvoda, od Wagner pizze preko Nescaféa do Vittel vode.
O detaljima poskupljenja javno se ništa ne zna. Međutim, ono što je zapanjujuće jest da su svi proizvođači međunarodne korporacije koje ostvaruju veliku prodaju, a ponekad i vrlo dobru zaradu.
Osim toga, čak su i lanci supermarketa i diskontera imali velik utjecaj na vlastite robne marke: u usporedbi s cijenama nekih robnih marki, cijene proizvoda privatnih robnih marki sve više rastu – i sve više potrošača trenutno se okreće tim proizvodima.
Moglo bi se pretpostaviti da velike tvrtke – bez obzira jesu li trgovci na malo ili proizvođači – mogu lako podnijeti trenutna povećanja troškova. A kada je riječ o društvenoj odgovornosti, u kriznim vremenima od velikih se tvrtki posebno traži određena doza suzdržanosti kada su u pitanju poskupljenja.
Koji savjeti postoje za kupovinu kada cijene hrane rastu?
Prepoznavanje i izbjegavanje cjenovnih zamki.
Za sve proizvode uvijek uspoređujte cijene u kilogramu ili u litri, tj. sitno ispisane cijene na policama: samo one omogućuju pravu usporedbu! Kad je riječ o voću i povrću, podrijetlo i sezona također igraju važnu ulogu. Povrće i voće koje je u sezoni i raste u regiji često je jeftinije jer se ne mora daleko transportirati i mora biti u hladnjaku.
Supermarketi i diskonti obično nude hranu po sniženim cijenama koja ima samo kratak rok trajanja. Kupnja na tjednoj tržnici također može biti jeftinija nego u supermarketu, posebno pred sam kraj pijačnog dana. A ako kupujete sezonsko povrće na otvorenom umjesto iz staklenika, također pomažete okolišu. Sezonski kalendar potrošačkih centara daje orijentaciju kada je koje povrće i voće u sezoni.
Meso češće zamijenite povrćem
Jako su porasle i cijene mesa, posebice junetine i mljevenog mesa. Savjetovališta za potrošače savjetuju djelomičnu ili potpunu zamjenu mesa, kobasica i ribe namirnicama biljnog podrijetla.
Mahunarke poput leće, graška, graha, slanutka, soje i lupina dobra su alternativa. Vrijedni su izvori proteina, željeza, vitamina B i vlakana, a uz to su i jeftini. Zamjenski proizvodi za meso, s druge strane, često sadrže mnogo aditiva, više su obrađeni i skuplji.
Riža, kus-kus, bulgur ili tjestenina daju ugljikohidrate, a time i energiju. Kao cjelovite žitarice posebno su bogate mineralima, vitaminima, vlaknima i nezasićenim masnim kiselinama.
Idite u kupovinu s popisom za kupovinu
Vrijedno je napraviti plan obroka za tjedan ili barem za nekoliko sljedećih dana i njime isplanirati kupovinu. Takav popis za kupovinu smanjuje često skupe spontane kupovine. Trebali biste unaprijed provjeriti vlastite zalihe i ostatke u hladnjaku i očistiti ih od straga prema naprijed. Također može pomoći da unaprijed odredite maksimalni budžet za kupovinu.
Sami kuhajte
“Priprema obroka” trenutno je trend: samostalno pripremanje obroka obično je jeftinije od gotovih jela, usluga dostave ili kupovine za poneti. I tako imate kontrolu nad onim što je na vašem tanjuru. Čak i mali zalogaji u pokretu koštaju: ako si napravite međuobrok i ponesete kavu sa sobom u vlastitoj termo šalici, možete uštedjeti novac i otpadnu ambalažu. Ali ako želite gotovo jelo, vrijedi usporediti osnovne cijene po kilogramu.
Više savjeta za uštedu od skladištenja do izbora pića
Izbjegavajte prekomjerno bacanje hrane! Ostatke možete iskoristiti uz pametne recepte. A kada pravilno skladištite hranu kod kuće, ona ostaje dulje svježa. Ovdje ćete pronaći kompaktnu pohranu ABC.
Mogućnost uštede postoji i kod pića: voda, posebice ona iz slavine, znatno je jeftinija od flaširane mineralne vode i bezalkoholnih pića. Voda iz slavine također je ekološki prihvatljiva, ne mora se nositi sa sobom, a okus se može začiniti cijeđenjem limuna ili nečim sličnim.
Koliko je važna potpora osobama s niskim primanjima?
S prosjekom od 12 posto, potrošačka potrošnja na hranu u 2020. činila je samo relativno mali udio ukupne potrošačke potrošnje.
Cijene hrane rastu od ljeta 2021., a trgovina i prehrambena industrija najavili su daljnja poskupljenja.
Ljudima s niskim primanjima poskupljenja su veliki problem. Osnovna stopa prihoda za namirnice je oko 5,75 eura po danu. Kod Hartza IV bila je 5,20 eura. To nije dovoljno za zdravu prehranu. Dakle, sa stajališta potrošačkih centara, političari bi trebali hitno djelovati. Uostalom, prema Paritätischer Wohlfahrtsverbandu, 16 posto ljudi u Njemačkoj smatra se siromašnima.
Što politika može učiniti da rastereti potrošače?
Potrošački centri zahtijevaju:
značajno povećanje standardnih stopa dohotka građana,
kako bi zdrava prehrana bila moguća i uz visoke cijene hrane,
Posebna plaćanja za osobe s niskim primanjima,
niskim mirovinama i primateljima osnovnog osiguranja,
prilagodba osnovice za izračun dohotka građana,
tako da se kao osnova uzmu realni troškovi za provedbu preporuka DGE-a,
smanjenje doprinosa za društvenu prehranu u dječjim vrtićima,
školama, sveučilištima ili za osobe s niskim primanjima u poduzećima,
javnim službama i socijalnim ustanovama,
Nula PDV-a na voće, povrće i mahunarke,
podrška organizacijama koje osiguravaju obroke za beskućnike.
Izvor: www.verbraucherzentrale.de
