Koliko je kave zdravo?
N&P: D.A.
Do pet šalica kave dnevno smatra se sigurnom – pa čak i zdravom – količinom za većinu zdravih odraslih osoba. Evo što istraživanja pokazuju u pogledu utjecaja na srce, dijabetesa i ostataka pesticida.
Kava i njezini učinci znanstveno se proučavaju već više od 150 godina. Njezina se reputacija tijekom vremena mijenjala: ponekad se smatrala nezdravom navikom, a ponekad potencijalnim zaštitnim čimbenikom. Američka udruga za srce (AHA) sada je ponovno procijenila trenutno stanje istraživanja, posebice u pogledu zdravlja srca.
Kava i kardiovaskularni rizik
Prema tim nalazima, za većinu zdravih odraslih osoba umjerena konzumacija kave – u količini do 400 miligrama kofeina – ne samo da je bezopasna, već je zapravo povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Prema izračunima AHA-e, to odgovara količini od tri do pet šalica crne kuhane kave, pri čemu svaka sadrži oko 240 mililitara. Ipak, broj šalica služi samo kao orijentir: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) procjenjuje da sadržaj kofeina iznosi približno 90 miligrama na 200 mililitara kave pripremljene filtriranjem te oko 80 miligrama na 60 mililitara espressa.
Analiza britanske zdravstvene baze podataka iz 2023. godine, koja je obuhvatila gotovo 450.000 ljudi, dala je slične rezultate; isto tako, EFSA dnevni unos do 400 miligrama kofeina smatra sigurnom razinom za zdrave odrasle osobe.
Konzumacija kave tijekom trudnoće
Za trudnice EFSA preporučuje gornju granicu od 200 miligrama dnevno. Što se tiče osoba s već postojećim zdravstvenim stanjima, pravilo je da bolesti, lijekovi i individualne reakcije na kofein mogu zahtijevati liječničku procjenu.
Tijelo se može prilagoditi konzumaciji kave
Iako kofein može privremeno povisiti broj otkucaja srca i krvni tlak – te kod osjetljivih osoba izazvati lupanje srca ili nemir – studije pokazuju drugačiju sliku kada je riječ o dugoročnim učincima, navodi Omar Hahad iz Centra za kardiologiju pri Sveučilišnom medicinskom centru u Mainzu. Tijelo se može prilagoditi redovitoj konzumaciji, čime se ublažavaju ti kratkoročni učinci. Sve u svemu, kava vjerojatno povoljno djeluje na srce i krvne žile, zaključuje on. Pritom valja napomenuti važnu pojedinost: velik dio dugoročnih podataka potječe iz opservacijskih studija; one mogu otkriti poveznice, ali nikada ne mogu utvrditi uzročno-posljedičnu vezu.
Gregory Marcus, voditelj tima koji stoji iza izjave Američkog udruženja za srce (AHA), stoga upozorava da se ti nalazi ne bi trebali tumačiti kao preporuka za konzumaciju kave radi dugog života i zdravlja srca; ne postoji univerzalna preporuka koja vrijedi za sve, objašnjava. „Način na koji pojedinac metabolizira kavu uvelike varira. Zato treba slušati vlastito tijelo: ako dobro podnosite jednu šalicu, ne biste se trebali prisiljavati na pijenje triju.”
Prema aktualnim američkim smjernicama, atrijska fibrilacija nije razlog za potpuno izbjegavanje kave jer uobičajeni unos kofeina ne povećava prosječni rizik. Ipak, podaci upućuju na to da kava može pogoršati ventrikularne palpitacije (lupanje srca) – tema o kojoj se govorilo i u podcastu IQ medijske kuće BR. Stoga je savjet sljedeći: svatko tko nakon konzumacije kave primijeti lupanje srca ili poremećaje ritma trebao bi smanjiti unos i o tome razgovarati s liječnikom.
Jutarnja šalica kave
Vrijeme konzumacije također može igrati ulogu u zdravstvenim prednostima šalice kave: studija objavljena 2025. godine, koja je obuhvatila više od 40.000 odraslih osoba u SAD-u, otkrila je povezanost sa smanjenom smrtnošću od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti – osobito među ljudima koji su kavu pili ujutro.
Što kava sadrži osim kofeina
Ipak, nije samo kofein u kavi ono što ovaj jutarnji napitak za razbuđivanje čini tako zanimljivim istraživačima: „Kava je zapravo vrlo složen napitak”, kaže Hahad. Kava sadrži stotine tvari, uključujući fitokemikalije, spojeve zaslužne za aromu i okus, nusproizvode prženja te kavina ulja. Hahad ističe kako kofein vjerojatno nije jedini zaslužan za uočene zdravstvene prednosti.
Manji rizik od dijabetesa
„Brojna su istraživanja pokazala da osobe koje redovito piju kavu imaju manji rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima koje je piju vrlo rijetko ili je uopće ne piju”, kaže Matthias Schulze iz Njemačkog instituta za ljudsku prehranu Potsdam-Rehbrücke. Ta je povezanost uočena i kod kave bez kofeina: u usporedbi s potpunim izostankom konzumacije kave, rizik od dijabetesa bio je statistički oko 33 posto manji kod osoba koje su pile šest šalica dnevno.
„To znači da aktivni sastojak ovdje vjerojatno nije kofein”, kaže Schulze, već „drugi sastojci koji su barem jednako važni”. Kao moguća objašnjenja tog učinka istražuju se klorogenske kiseline i drugi biljni spojevi. Primjerice, pregledni rad iz 2021. godine razmatra potencijalne blagotvorne učinke određenih sastojaka kave na jetru i gušteraču.
Ostaci pesticida u kavi
Nedavna izvješća o prisutnosti pesticida u kavi izazvala su određenu zabrinutost. Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) stavlja to pitanje u pravi kontekst: „Samo otkrivanje određenih sredstava za zaštitu bilja u zrnima kave ne znači nužno da postoji opasnost ili da je proizvod toksičan za potrošača”, kaže Jens Schubert iz BfR-a. „Procjena rizika podrazumijeva razmatranje potencijalne opasnosti koju neka tvar predstavlja u odnosu na količinu koju potrošač unese u organizam.” Prema Schubertovim riječima, na temelju dostupnih podataka ne postoji poznati rizik za potrošače povezan s konzumacijom kave.
Ipak, nadležna tijela za sigurnost hrane izvješćuju da su propisane granične vrijednosti prekoračene u otprilike dva do tri posto ispitanih uzoraka sirove kave. No, ni to automatski ne znači da su proizvodi štetni za zdravlje. Unatoč tome, takvi se proizvodi u pravilu povlače s tržišta.
Kava je napitak u kojem treba uživati, a ne lijek
Za većinu zdravih odraslih osoba, aktualna istraživanja sugeriraju da nema razloga za izbjegavanje umjerene konzumacije kave u količini do 400 miligrama dnevno. Ipak, to ne znači da bi kavu trebalo početi piti kao preventivnu mjeru radi očuvanja zdravlja. Kako ističe Hahad: „Za većinu ljudi kava je vjerojatno prvenstveno napitak u kojem se uživa – a ne lijek ili dodatak prehrani.” Stoga se kava svakako može uklopiti u zdrav način života, no nije zamjena za san, uravnoteženu prehranu i tjelovježbu.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wissen/gesundheit/kaffee-konsum-herz-kreislauf-diabetes-100.html
