„Stambena kriza” u velikim gradovima
Kako EU planira poduzeti mjere protiv Airbnb-a i sličnih platformi
N&P: D.A.
Berlin, Madrid ili Lisabon:
prema podacima Europske komisije, mnogi se gradovi suočavaju sa „stambenom krizom”,
koju dodatno pogoršava komercijalni kratkoročni najam.
Lokalne vlasti trebale bi dobiti veće ovlasti za reguliranje platformi kao što je Airbnb.
Trenutačno je naglasak na gradovima i regijama koji su posebno popularni među turistima. Ipak, povjerenik EU-a za stambena pitanja Dan Jørgensen jasno je istaknuo jednu stvar: riječ je o jednom od najhitnijih problema diljem Europe. „51 posto europskih građana koji žive u gradovima smatra nedostatak pristupačnih stambenih objekata ozbiljnim problemom – nalazimo se u stambenoj krizi i moramo djelovati”, rekao je Jørgensen.
Cijene nekretnina u EU-u porasle su za oko 60 posto tijekom proteklog desetljeća, dok su se najamnine povećale za približno 20 posto. Kao glavni razlog navodi se nedostatak stambenih kapaciteta.
Porast najamnina u Lisabonu: 103 posto
Prema Jørgensenu, situacija je posebno dramatična u pojedinim gradovima. Najamnine su porasle za 59 posto u Berlinu, 75 posto u Madridu, a čak 103 posto u Lisabonu. „To znači da obični ljudi s običnim poslovima – njegovatelji, učitelji, policajci – često ne mogu živjeti ondje gdje rade.”
Kratkoročni najam pogoršava problem u mnogim gradovima: prema podacima EU-a, na svakih 100 stambenih jedinica u središtu Madrida dolazi oko 40 smještajnih jedinica za kratkoročni najam – poput onih oglašenih na platformama Airbnb, Booking ili Expedia. Posljedično, te nekretnine više nisu dostupne na tržištu dugoročnog najma.
Ograničenja su već ranije dovodila do pravnih sporova
Međutim, ograničenja – poput onih koja su posljednjih godina uvele gradske vlasti Barcelone, Lisabona i Amsterdama – često su bila predmet pravnih osporavanja. Nakon zabrana obično slijede tužbe i sudski postupci, što stvara neizvjesnost za pružatelje usluga, vlasnike nekretnina i osobe koje traže smještaj.
Povjerenik EU-a Jørgensen ističe da EU namjerava stati na kraj takvoj situaciji: „Stvaramo pravni okvir koji će općinama i državama članicama omogućiti da odrede posebna područja s napetim tržištem nekretnina.” Ako ta područja ispunjavaju određene zajedničke kriterije, u njima bi se mogle provoditi mjere za reguliranje kratkoročnog najma. Isto vrijedi i za prazne stambene jedinice.
Pravila usmjerena na komercijalne iznajmljivače
U tu svrhu utvrdit će se standardizirani kriteriji za takozvani „stambeni pritisak”. To se odnosi na omjer cijena nekretnina i prihoda u gradu ili turističkoj regiji, odnosno na odnos ponude i potražnje na tržištu nekretnina.
Općine će također morati dokazati da je kratkoročni najam tijekom protekle tri godine mjerljivo pogoršao situaciju. Ako je to slučaj, nacrt propisa omogućuje uvođenje lokalnih ograničenja za najam smještaja za odmor. Međutim, to se odnosi samo na komercijalne pružatelje usluga, a ne na pojedince koji iznajmljuju vlastite domove dok su, primjerice, i sami na odmoru.
950 milijuna noćenja putem platformi poput Airbnb-a
Novim pravilima Europska komisija nastoji zaštititi vlasnike nekretnina, iznajmljivače i same platforme od nerazmjernih intervencija. Naime, mnogi Europljani imaju koristi od tog poslovnog modela – činjenica koju je priznala i potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera. „Kratkoročni najam svakako ima svoje mjesto u Europi, no želimo pružiti i smjernice o tome kako rješavati potencijalne sukobe u gradovima.”
Glavni je cilj osigurati veću pravednost – za stanovnike gradova i, primjerice, lokalne studente. Čini se da izazov postaje sve veći: u 2025. godini u EU-u je putem platformi kao što su Airbnb, Booking i Expedia rezervirano više od 950 milijuna noćenja.
Prijedlozi iz Bruxellesa sada odlaze u fazu pregovora unutar Europskog parlamenta i Vijeća, koje predstavlja 27 država članica EU-a.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/eu-kommission-kurzzeitvermietung-regeln-100.html
