Europski odgovor na dominaciju Tajvana u svijetu čipova
N&P: D.A.
Većina visokoučinkovitih čipova dolazi iz Tajvana.
Europska komisija namjerava to promijeniti novim paketom financiranja umjetne inteligencije i poluvodiča. Kakve su šanse Europljana u utrci za umjetnu inteligenciju?
Američki proizvođač čipova Nvidia pokušava napraviti pljusak superlativima. Na Computexu, najvećem azijskom sajmu računala, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang upravo je predstavio svoj novi čip “RTX Spark”. Ovaj je čip dizajniran kako bi korisnicima omogućio pokretanje složenih aplikacija umjetne inteligencije na svojim kućnim računalima. Zajedno s Microsoftom, ovaj AI div tako čini korak na tržištu osobnih računala.
Prema Huangu, osobno računalo se “potpuno ponovno izmišlja nakon 40 godina”. Opisao ga je kao jednako značajan kao i evolucija telefona u pametni telefon.
Čip se proizvodi na Tajvanu. Ne samo Nvidia, već i njezini konkurenti AMD i Apple tamo proizvode svoje poluvodiče. Oko 90 posto najnaprednijih AI čipova dolazi iz male otočne nacije. Tajvan je postao “epicentar AI revolucije”, prema riječima stručnjaka iz industrije. Osim novih tvornica čipova, grade se i AI podatkovni centri. Samo Nvidia je najavila planove za ulaganje 150 milijardi dolara godišnje u Tajvan.
Tajvan očekuje gospodarski rast od 10 posto
Brojke su impresivne: Zahvaljujući procvatu umjetne inteligencije i ogromnim ulaganjima u zemlju, Tajvan ove godine očekuje gospodarski rast od oko deset posto. To bi bio najsnažniji rast u 16 godina. Druge zemlje mogu samo sanjati o takvim brojkama.
Međutim, geopolitičke napetosti i dalje izazivaju zabrinutost. Tajvan inzistira na svojoj neovisnosti i čini se da je pijun između Kine i SAD-a. Tajvan također postaje sve važniji strateški za Europu.
Jer, bilo da se radi o automobilskoj industriji ili strojarstvu, potrebni su moderni procesori ili memorijski čipovi iz Azije, objašnjava Klemens H. Fischer, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Kölnu: “Ovisnosti se neće promijeniti; vjerojatno će se pojačati, posebno u području rijetkih zemalja.” Nedostaju važne sirovine, zbog čega su Europljani tjerani, kaže Fischer.
Milijarde europskih subvencija
Prije tri godine, EU je pokušao potaknuti domaću proizvodnju mikročipova Zakonom o europskim čipovima. Međutim, do sada je postignuto premalo, kaže Dorothee Hillrichs, stručnjakinja za poluvodiče u Institutu ifo sa sjedištem u Münchenu: “Postavljeni cilj – 20 posto globalne proizvodnje čipova do 2030. – još nije postignut.”
U protekle tri godine, tržišni udio povećao se s osam na jedanaest posto, prema Hillrichs. “S druge strane, važno je prepoznati da uspostavljanje proizvodnje čipova zahtijeva vrijeme.”
EU je osigurao 43 milijarde eura subvencija, prvenstveno iz proračuna pojedinih država članica. Ali novac nije problem. Ono što je sada potrebno jest jamstvo da će čipovi pronaći kupce u Europi, kaže Hillrichs. Visoki troškovi energije i rada, posebno, učinili su proizvodnju visokoučinkovitih čipova u Europi do danas neatraktivnom.
Upravo to EU pokušava promijeniti novim pristupom zakonu o čipovima. Umjesto promicanja ponude, fokus je sada na potražnji: na primjer, javne vlasti i tvrtke trebale bi dati prioritet kupnji procesora “Proizvedeno u Europi”.
Izgradnja podatkovnih centara također će se ubrzati kako bi europske tvrtke mogle obučavati svoje AI modele. Cilj je utrostručiti kapacitet podatkovnih centara u Europi u sljedećih pet do sedam godina, objavila je danas Europska komisija.
Dresden postaje važno središte čipova
Unatoč neuspjesima poput propalih planova proizvođača čipova Intela da izgradi tvornicu čipova u Magdeburgu, pojavljuju se i početni uspjesi. Dresden se razvija u važnu lokaciju za poluvodiče. U “Silicijevoj Saskoj”, na primjer, tajvanski proizvođač TSMC, zajedno s Boschom, Infineonom i NXP-om, trenutno ulaže u novu tvornicu.
Međutim, tvornica neće proizvoditi AI čipove, već čipove koji su potrebni, između ostalog, za pomoć vozačima i infotainment sustave u automobilima. Tvrtka Infineon, uvrštena na DAX burzu, također je u rekordnom roku izgradila još jednu tvornicu u svojoj lokaciji u Dresdenu.
Kancelar Merz nedavno je pohvalio te napore na Istočnonjemačkom gospodarskom forumu. Saska je “jedan od najvažnijih mikroelektroničkih klastera u cijeloj Europi”, izjavio je kancelar.
Često se zanemaruje da Europa već igra ključnu ulogu u dugom lancu opskrbe poluvodičima: Bez strojeva iz Europe, koristeći komponente iz Njemačke, na primjer, Tajvanci jednostavno ne mogu proizvoditi svoje napredne čipove. Međutim, stručnjaci su skeptični prema tome hoće li doista biti moguće postati manje ovisni o visokoučinkovitim čipovima iz Tajvana.
Izvor: tagesschau.de
https://www.tagesschau.de/wirtschaft/ki-chips-taiwan-europa-100.html
